U Europi zdravo življenje do 62 godine

Muškarci i žene u EU koji su rođeni 2011. mogu očekivati ​​da će živjeti 62 godine bez zdravstvenih tegoba.

Pedesetogodišnjaci bi mogli očekivati ​​dodatnih 18 zdravih godina života, dok je procijenjeni broj za one sa 65 godina još 9 "zdravih" godina, pokazali su podaci Europskog zavoda za statistiku (Eurostat). Najduže bez zdravstvenih problema žive Maltežani, Šveđani, Luksemburžani, Grci i Irci, a najkraće Slovaci i Slovenci.

Budući da mjerenje životnog vijeka u EU pokazuje samo broj godina života, a ne hoće li te godine biti provedene u dobrom ili lošem zdravstvenom stanju, razvijen je indikator zdravog životnog doba kao bitno mjerilo relativnog zdravlja stanovništva u Europi, piše Euractiv.

Prema procjeni, u 2011. godini muškarci u EU su mogli očekivati 61,8 zdravih godina, a žene 62,2 godine, što čini u prosjeku 80% i 75% ukupnog životnog vijeka.

Očekivani životni vijek za žene je 2011. bio oko 5,7 godina duži u odnosu na muškarce, ali ovaj jaz je manji kada se pogleda zdravstveno stanje - samo 0,4 godina razlike u prilog ženama.

Indikator zdravih godina pokazuje broj godina koji osoba određene dobi očekuje doživjeti bez ozbiljnih ili umjerenih zdravstvenih problema, što znači da može neometano obavljati svakodnevne aktivnosti.

Indikator se koristi za promatranje produktivnosti (kao ekonomski faktor), za uvođenje koncepta kvalitete života i za mjerenje zapošljivosti starijeg stanovništva. Eurostat sakuplja informacije u odnosu na 3 dobne skupine - na rođenju, u 50. i u 65. godini posebno za žene i muškarce.

Povećanje broja zdravih godina stanovnika je jedan od glavnih ciljeva europske zdravstvene politike, budući da to neće poboljšati samo situaciju pojedinca već će također dovesti do manjih troškova javnog zdravlja i većih šansi da ljudi rade dulje tijekom života.

Širom Europe životni vijek muškaraca varira između 68.1 godina u Litvi i 79.9 godina u Švedskoj. Najmanji životni vijek za žene je u Bugarskoj (77,8 godina) a najveći u Francuskoj (85,7 godina).

Podaci pokazuju da ima mnogo većih razlika između država članica u pogledu kvalitete života, a ne u dužini životnog vijeka. Prema pokazatelju zdravlja, najveći broj godina zdravog života na rođenju je 2011. godine procijenjen za stanovništvo Malte (71 godina za žene i 70 godina za muškarce), Švedske (70 i 71 godina), Luksemburga, Grčke i Irske (po 67 i 66 godina), a najmanji broj za stanovništvo Slovačke (52 godine za oba spola ) i Slovenije (54 godine).

U većini država članica neznatna je razlika između muškaraca i žena osim u Litvi (5 zdravih godina više za žene) i Nizozemskoj (5 zdravih godina više za muškarce).

U 50. godini, stanovnici mogu očekivati ​​dodatnih 20 zdravih godina u Švedskoj (26 godina za žene i 25 za muškarce), Malti (23 godine za oba spola), Danskoj (22 godine za oba spola), Luksemburgu, Irskoj i Velikoj Britaniji (po 22 i 21 godine). Najmanji broj dodatnih zdravih godina procijenjen je za pedesetogodišnjake u Slovačkoj (10 godina).

U 65. godini, najviše zdravih godina preostaje Šveđanima (još 15 zdravih godina za žene i 14 za muškarce) a najmanje Slovacima (još 3 i 4 godine). U čak 9 zemalja članica muškarci sa 65 godina imaju više preostalih godina zdravlja u odnosu na žene, kao što je slučaj sa Ciprom (2,4 zdravih godina više za muškarce).

 Prema studiji objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet, Velika Britanija je na 12. mjestu po očekivanoj dužini zdravog života od 68,6 godina. Gledano prema godinama izgubljenim zbog zdravstvenih problema, Velika Britanija je na pretposljednjem mjestu zbog ozbiljnih respiratornih infekcija, komplikacija s prijevremeno rođenim bebama i raka dojki.

Italija ima najmanju stopu smrti zbog respiratornih infekcija, Švedska zbog raka dojki, dok Norveška najbolje rješava probleme prijevremenog rađanja.

U Velikoj Britaniji je došlo do povećanja stope smrti zbog alkohola i droga među ljudima starim između 20 i 54 godine. Učestalost ciroze jetre, što se povezuje s pretjeranim unosom alkoholnih pića, u Velikoj Britaniji se povećala za 65 posto u posljednja dva desetljeća, zbog čega je i tamošnja vlada nedavno reagirala borbom protv jeftinih pića određivanjem minimalne cijene.

Bolesti srca, moždani udari i rak su najčešći uzroci smrti u Zapadnoj Europi, ali Velika Britanija ima veću stopu smrtnosti među razvijenim zemljama proučavane u studiji koju je platila zaklada Billa i Melinde Gates.