Konkurentnost EU ugrožena sve lošijim matematičkim i čitalačkim vještinama đaka

Učenici u većini članica Evropske unije imaju sve slabije vještine u matematici i čitanju, što predstavlja ogroman rizik po produktivnost rada i konkurentnost EU, navodi se u izvještaju Evropske komisije o zapošljavanju.

Procenat učenika koji ne dostižu minimalni nivo znanja se povećava već 12 godina, s dramatičnim padom u posjedovanju osnovnih vještina zabilježenim 2022, što je vjerovatno posljedica zatvaranja škola tokom pandemije korona virusa.

Gotovo svaki treći 15-godišnjak nije imao osnovne vještine iz matematike, a svaki četvrti nije dostigao minimalne nivoe u oblasti čitanja i nauke.

To je daleko od cilja EU da smanji stopu neuspjeha, kada učenici nemaju minimum znanja, na 15% do 2030, navodi se u izvještaju EK.

Estonija je jedina zemlja koja je ispunila cilj u sve tri oblasti, a Irska u vještini čitanja.

U izvještaju se navodi da je posebno zabrinjavajuće to što je stopa neuspjeha u matematici veća od 25% u čak 18 zemalja EU, a u 14 zemalja je slična situacija kada je u pitanju vještina čitanja.

U oblasti matematike je posebno zabrinjavajuća situacija u Bugarskoj, Kipru, Rumuniji i Grčkoj, gdje više od 45% učenika nema minimalni nivo znanja.

Ti loši rezultati se u izvještaju smatraju prijetnjom po produktivnost rada i konkurentnost posmatrano na srednji rok, prenosi Politico.

U dokumentu se poziva na ankete poslodavaca koje pokazuju da je ključno imati kvalifikovane radnike i ukazuje da nedostatak radne snage onemogućava kompanija da povećaju proizvodnju.

"Sistemi obrazovanja i obuke koji su efikasni i dobro funkcionišu su zbog toga ključni da bi mladi i odrasli naučili vještine relevantne za tržište rada za kvalitetne poslove, takođe s obzirom na velike transformacije sa kojima se EU suočava" navodi se u izvještaju.

Izvršna potpredsjednica Komisije za vještine Roxana Mînzatu je rekla da brojke pokazuju opasnost da bi zelena i digitalna tranzicija mogla "rizikovati da naše građane ostavi iza sebe".

U izvještaju se takođe navodi da su siromašniji učenici širom EU ostvarili daleko lošije rezultate. Gotovo polovina tih učenika nije imala minimum vještina u matematici 2022. godine, što je značajno povećanje u odnosu na 38,2% 2018. godine.

Ali lošije rezultate imala su i bogatija deca, a u izvještaju se ukazuje na nedostatak kvalifikovanih nastavnika, "što se u posljednjih nekoliko godina pogoršalo zbog, između ostalog, pandemije kovida-19".

Nekoliko zemalja EU je preduzelo mjere u odgovoru na ovaj problem. Finska je uvela više obaveznih časova, a Holanđani planiraju da daju 500 eura po učeniku školama koje žele da unaprijede osnovne vještine.

Minzatu treba da početkom marta predstavi plan koji će se fokusirati na ulaganje u vještine, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, stručno obrazovanje i obuku.

Komisija takođe namjerava da revidira plan digitalnog obrazovanja i napravi mapu puta za budućnost digitalnog obrazovanja i obuke, prenio je Dnevni evropski servis.