"Oznake hrane" često dovode potrošače u zabludu

Trgovine prehranom prepune su proizvoda s etiketama koje hvale proizvode kao zdrav izbor.

Proizvodi bez kolesterola, prirodna gazirana pića, kolačići od 100 posto cjelovitih žitarica i Non-GMO mrkva samo su neki od primjera mnogih tvrdnji koje kupci mogu vidjeti na prednjoj strani pakiranja hrane.

Mnogi potrošači vjeruju da ove tvrdnje znače da je prehrambeni proizvod koji kupuju zdraviji za njih i njihovu obitelj. Ono što zapravo znači je da tvrtke koje reklamiraju ove proizvode iskorištavaju nedostatak razumijevanja javnosti kako bi povećale svoj profit.

Izraz prirodno je još jedan koji se ističe potrošačima. Trenutačno Američka agencija za hranu i lijekove nema službenu definiciju prirodnog. Stoga ovu tvrdnju mogu prihvatiti bezbrojni prehrambeni proizvodi, uključujući sok, čips i drugu hranu za koju većina zna da bismo je trebali ograničiti.

Puno se govori o bioinženjerskoj hrani ili genetski modificiranim organizmima, također poznatim kao GMO. Oni se koriste za povećanje prinosa usjeva i hranjenje više ljudi s manje resursa. To u konačnici dovodi do pristupačnijih prehrambenih proizvoda.  Ukupno je poznato 16 genetski modificiranih kultura, tisuće hrane reklamira GMO-free na etiketi iako ne sadrži i nikada nije sadržavalo odobrenu GMO hranu. Ovo je jednostavno reklamna taktika da se dobije prednost nad konkurentskim markama.

Ukupno je poznato 16 genetski modificiranih kultura. To su kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja.

Na gotovo svim površinama su uzgajane pretežito četiri poljoprivredne kulture, i to soja (čak 60% svih površina GM hrane), kukuruz, pamuk i uljana repica.

Ono što sada možete učiniti je educirati se, učiti o sastojcima i preispitivati tvrdnje na etiketi hrane.

Steknite naviku pitati se ima li tvrdnja uopće smisla i počet ćete prepoznavati masu obmanjujućih tvrdnji na etiketi.

SIGURNOST LJUDI PRIJE SVEGA - TÜV NORD Adriatic