Banke se akcijama bore za klijente

Banke u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme počele su da nude akcije kredita pod povoljnijim uslovima, što je nagovještaj da bi moglo doći do postepenog oporavka kreditiranja zaustavljenog u posljednje dvije godine, mada veći kreditni rast ne treba očekivati.

Raiffeisen bank nudi nenamjenske kredite po kamatnoj stopi od 4,99 odsto, Sparkasse bank je u dvomjesečnoj akciji ponudila stambene kredite za mlade uz kamatu od 6,6 odsto i rok otplate do 30 godina. Intesa Sanpaolo banka nastoji privući klijente stambenim kreditima bez žiranata uz kamatu od 6,8 odsto i rok otplate do 30 godina. Nove ponude kredita imaju i druge banke u BiH ili su ih pripremile za nadolazeće proljeće.

Življa kreditna aktivnost na početku 2011. godine znak je da se konkurentska borba među bankama zaoštrava nakon što su u protekle dvije godine ove finansijske institucije imale drastičan rast troškova i sada su primorane da se okreću stvaranju prihoda.

"Prvi preduvjet da bi kamatne stope na kredite bile smanjene jeste pad kamata u sferi depozita, a što je bio trend u prošloj godini", obrazlaže Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka u BiH.

Konstatuje da veća aktivnost banaka znači da "tržište radi svoj posao", što je povoljan trend i dobar znak da bi u ovoj godini moglo doći do povećanog obima kreditnih aktivnosti.

Dodaje da svaka banka ima svoju kreditnu politiku, svoje cijene i interese te da su s obzirom na tržišnu utakmicu koja postoji i njihove ponude različite.

Almir Šahinpašić, direktor NLB Tuzlanske banke, kaže da treba očekivati rast kreditiranja.

"Ima naznaka oživljavanja, ali je teško procijeniti koju dinamiku možemo očekivati. Situacija u realnom sektoru je još teška, a kreditna sposobnost klijenata upitna", kaže Šahinpašić, dodajući da ima i ohrabrujućih indikatora poput kontinuiranog rasta izvoza u prošloj godini.

Navodi da je NLB Tuzlanska banka imala rast kredita u prošloj godini od šest odsto, a što je iznad prosjeka sektora.

Prema podacima Udruženja banaka BiH kreditni rast u BiH iznosio je lani tri odsto, ali je realno nešto niži s obzirom na to da je Republika Srpska, za razliku od Federacije BiH, primijenila nove računovodstvene standarde prema kojima je iskazano više kredita za 151 milion KM.

Ukupno je, prema preliminarnim podacima, plasirano kredita u vrijednosti 13,9 milijardi KM, što je za oko 440 miliona KM više nego 2009. godine.

Bankari tvrde da ovaj rast nije razvojni i ne omogućava stvaranje nove vrijednosti, te iako je pozitivan ne može zadovoljiti apetite koji podrazumijavaju godišnji rast od oko 20 odsto. Posebno ako se ima u vidu da je svojevremeno, prije krize, kreditni rast dostizao i 32 odsto.