Poticaji za vozila na plin: Recept za čistiju sredinu
Država bi uvođenjem poticaja za vozila na plin mogla postići višestruke efekte u zaštiti životne sredine i smanjenju zagađenja. Fuad Klisura, direktor Instituta za privredni inžinjering iz Zenice, koji je stručna institucija za nadzor rada stanica tehničkih pregleda vozila u Federaciji, kaže da recimo Kanton Sarajevo, koji je jedan od najzagađenijih zbog velikog broja automobila mogao krenuti upravo u tom smijeru.
Smatra da bi trebalo početi sa uvođenjem poticaja u vidu poreznih olakšica na kupovinu automobila na plin jer oni najmanje zagađuju okolinu, navodeći da u zemljama EU takva praksa već postoji.
Branimir Palunko, predsjednik Udruge za ukapljeni naftni plin Hrvatske, potvrđuje takva iskustva. Kaže da Italija svake godine odvaja 120 mlijuna eura kako bi poticala ugradnju plinskih instalacija u automobile i smanjili zagađenje. "Poznato je da gradski promet jedan od glavnih zagađivača. Oko 30 posto emisija štetnih plinova u zrak dolazi iz automobila. Zbog toga se ugradnjom plinskih instalacija smanjuje emisija štetnih plinova u zrak", navodi Palunko.
U Nizozemskoj postoje subvencije u vidu smanjenja obveznog osiguranja na vozilo na plina od 10 posto, u Francuskoj takvi automobili plaćaju niže putarine na autoputu upravo zato što su manji zagađaivači u odnosu na vozila na drugi pogon.
I Hrvatska je , kaže, lagano krenula i u uvođenje europskih praksi jer imaju značajnu proizvodnju LPG-a. Hrvatska proizvodi 400 000 tona plina, a njihove potrebe se kreću od oko 180 000 tona. "Znači imamo viška tog goriva. Polako ga pokušavamo što više implementirati u promet, osobito gradski", kaže Palunko.
Navodi da je to značajno i sa zdravstvenog aspekta. Tako je Svjetska zdravstvena organizacija plumologa dokazala da su krute čestice koje ostaju u zraku kao rezultat zagađenja zraka jedan od uzročnika raka pluća. U Italiji je tako 2012. predviđeno novih 240 00 novih oboljelih od raka pluća upravo zbog toga.
"Zbog toga je LPG je budućnost. Uvođenjem poticaja dobiva se manje zagađena životna sredina, smanjenju izdatci za zdravstvo. To je veliki lanac kojeg trebamo što prije uspostaviti", ističe Palunko.
Smatra da je države sve više okretati LPG-ju upravo iz klimatskih razloga na koji su vezani zdravstveni i drugi razlozi te ekonomska situacija koja je svugdje u Europi trenutno loša.
D.Kozina
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
