BiH ne mari za energiju iz vjetra

EU je nezadovoljna mjerama koje BiH preduzima da bi povećala udio obnovljivih izvora energije, kao i time što se i dalje odlučuje za izgradnju postrojenja za prljavu proizvodnju energije na ugalj.

Posljednja packa došla je od Johanesa Hana, komesara za proširenje EU, koji je nakon nedavne posjete Sarajevu rekao da je razočaran time što je ukinuto subvencionisanje električne energije proizvedene iz vjetroelektrana.

U Delegaciji EU juče su nam rekli da je komesar Han upoznat sa nedavno usvojenim Izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji RS, u kojem je energija iz vjetroelektrana isključena kao oblik izvora obnovljive energije za koju je moguće dobiti bilo kakav vid podsticaja ili subvencija.

"Na ministarskom sastanku o prelasku na čistu energiju, održanom u Podgorici početkom godine, sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH, potvrdile su svoju opredijeljenost za postavljanje ambicioznih ciljeva u vezi sa dekarbonizacijom, obnovljivim izvorima energije i energetske učinkovitosti do 2030. godine", rekla je "Nezavisnim" Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU. Istakla je da EU smatra da bi ova obaveza trebalo da se odrazi na svaku odluku o investiranju u energetski sektor.

"Komesar Han je takođe tokom svoje posjete ponovio da bi BiH trebalo da nastoji da dekarbonizira proizvodnju energije i više uloži u obnovljive izvore energije", rekla je Milović-Halilovićeva.

U Ministarstvu energetike RS pak kažu da je razlog donošenja ovog zakona racionalnije korištenje subvencija za energiju iz obnovljivih izvora. Napominju da je u svijetu subvencionisanje energije iz vjetra takođe manje.

"Zbog smanjenja cijene opreme za vjetroelektrane i činjenice da su vjetroturbine značajno efikasnije, proizvodnja električne energije u vjetroelektranama ekonomski je opravdana i bez podsticanja", tvrde oni, i napominju da konačnu naknadu za podsticanje ove vrste energije plaćaju krajnji kupci.

Primjera radi, kako kažu, jedan vjetropark snage 50 megavata na godišnjem nivou bi koštao od 16 do 20 miliona maraka.

"To bismo plaćali svi mi kao građani i potrošači električne energije kroz svoje račune. Smatrali smo da bi to bilo veliko opterećenje za naše građane i zato smo promijenili ovaj zakon u tom dijelu", navode oni.

Uprkos tome, u Energetskoj zajednici nisu zadovoljni mjerama koje BiH preduzima kako bi se povećao udio električne energije iz obnovljivih izvora, koji sad iznosi oko trećinu, dok se ostatak ostvaruje iz prljavih izvora, odnosno termocentrala.

Oni kažu da je implementacija energetskih obaveza iz ove oblasti polovična, dok u dijelu koji se odnosi na subvencionisanje elektromobilnosti nije učinjeno gotovo ništa. Iako je, kako kažu, pohvalno to što je BiH u nekoliko godina udio obnovljivih izvora povećala sa oko 25 na oko 35 odsto, kasni se u implementaciji Akcionog plana za ovu oblast. Kažu da je BiH u prošloj godini imala obnovljive kapacitete od 2.165 MW, od čega na velike hidroenergetske objekte otpada 1.594 MW, na male hidroenergetske objekte 113 MW, solarnu energiju tek 16 MW, a na biomasu samo jedan megavat.

• 2.165 MW obnovljivi kapaciteti
• 1.594 MW veliki hidroenergetski objekti
• 113 MW mali hidroenergetski objekti
• 16 MW solarna energija
• 1 MW biomasa