Manji nameti za veće plate i nove radnike

Parafiskalni nameti najveći su problem domaćih privrednika. Manji nameti donijeli bi više zaposlenih i zasigurno veće plate radnicima, zaključak je privrednika iz Srednjobosanskog kantona sa kojima smo razgovarali o temi nameta kojima su poslodavci opterećeni.

Naime, kako su ranije upozorili iz Udruženja poslodavaca FBiH, privatni sektor je, osim velikog opterećenja rada koje je u FBiH najveće u Evropi, opterećen i visokim porezima i raznim parafiskalnim nametima. Naglasili su da veliki broj parafiskalnih nameta znatno utječe na smanjenu konkurentnost domaće privrede, te da bi se smanjenjem i ukidanjem parafiskalnih nameta stvorili povoljniji uvjeti za poslovanje bh. privrednika, a samim tim i za izgradnju povoljnijeg poslovnog ambijenta. Kako je rečeno, BiH ima tri puta više parafiskalnih nameta nego Srbija, a dva puta više nego Hrvatska.

Opće udruženje obrtnika - poslodavaca Donji Vakuf egzistira 11 godina. Sastav članova Udruženja je različit, od preduzeća obrtnika, ugostitelja, trgovaca, starih zanata, a trenutno imaju pedesetak članova iz Donjeg Vakufa, Bugojna, Jajca i Travnika.

Udruženje je u dosadašnjem radu pomagalo poduzetnicima prilikom registracije biznisa, preregistracije, kod apliciranja na poticaje, pomagalo je privrednicima kod apliciranja za grant-sredstva, kao i iznalaženje povoljnih kredita kod banaka.

"Između ostalih, kod nas je aktuelan namet na istaknutu reklamu koji je povećan u zadnje vrijeme pojedinima u Donjem Vakufu i preko 300 posto. Slali smo dopis Općinskom vijeću i načelniku Općine u kojem smo reagovali i tražili da to preispitaju i promijene", rekao je Ibrahim Pajo Ajanović, sekretar Udruženja.

On je objasnio da Kanton prepušta općinama da odrede visinu te naknade, a da su brojni drugi nameti kroz doprinose i poreze. Rekao je da smatra da je vrijeme da država počne pomagati privrednike, a ne da im otežava rad.

Haris Basara, privatnik iz Donjeg Vakufa, objasnio je da se mjesecima govori da će se smanjiti nameti privrednicima kako bi im pomogli da lakše rade i zaposle nove ljude, ali i povećaju plate radnicima, ali da ništa konkretno nema.

"Država vodi računa da ne dođe do duplog oporezivanja. Po meni, najvažniji namet su doprinosi iz plate i na platu, oni su dvostruki. Dakle, te zakonske obaveze bi trebale biti manje. Tako bi se stekli uslovi da se zaposli više radnika. Umjesto sadašnja četiri, ja bih imao najmanje šest zaposlenih", istakao je Basara.

Fikret Kilim, vlasnik i direktor FEBIS d.o.o, Donji Vakuf, kazao nam je da je Općinsko vijeće podiglo komunalnu taksu za isticanje firme na 400 maraka.

"Ova taksa u prošloj godini nije ni postojala jer se nisu dogovorili kome će pripadati prihodi. Mislim da je to jedna od najvećih taksi u Kantonu i Federaciji BiH. Dati 400 KM za isticanje firme u maloj sredini gdje živi 10.000 stanovnika i gdje je promet jako mali, zaista je neshvatljivo velika taksa. A da ne govorimo o doprinosima na platu koji otežavaju svim privrednicima. Ako izdaješ prostor, imaš taksu na izdavanje, a ako ti je prostor u upotrebi, pa uz to još građevinsko zemljište, to ništa nije obuhvaćeno u tih 70 posto koji su porez na platu. Otprilike, kad bismo sve sabrali, to bi bilo izdvajanje 1:1, da se mora davati u odnosu na primanje radnika", izjavio je Kilim.

On je objasnio da u sadašnjoj situaciji nije u prilici primati nove radnike iako su mu potrebni, jer su velika izdvajanja. Kad bi nameti bili manji, primili bi, kaže, nove radnike.

"Za sve što nam smanje od doprinosa, potpisao bih da ide u povećanje plata radnicima. Tako ni mlađi ljudi ne bi išli vani.", poručio je Fikret Kilim.

Poslodavci objašnjavaju da ukidanje ili smanjenje velikog broja parafiskalnih nameta ne bi imalo negativne posljedice po budžete, nego na prihode određenih društvenih ili profesionalnih grupa ili pojedinaca poput notara, advokata, akademske zajednice, zaposlenika državnih tijela i institucija. Međutim, nije se puno toga uradilo u vezi s tim pitanjem.