Eko katastrofa u Banja Luci još uvijek bez epiloga?

Nakon što je na rijeci Vrbas uočena mrlja koja je zabrinula građane Banja Luke, proteklih dana građani u panici kupuju flaširanu vodu u strahu od neispravnosti vode koju distribuira Vodovod.

Kako je Vrbas glavna sirovina za proizvodnju vode, strah građana je opravdan, tim više što su informacije koje relevantne institucije prezentiraju javnosti nepotpune ili zbunjujuće.

Iz "Vodovod"-a Banja Luka su istakli da su od dana pojave zamućenja povećane sve kontrole i svi analizirani parametri u sirovoj vodi odgovaraju I i II klasi voda prema Uredbi o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, u koju i inače spada voda rijeke Vrbas na vodozahvatu Novoselija.

"Vodovod" Banja Luka takođe naglašava da distribuirana voda odgovara odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju te da praćenje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti vode do ovog momenta nije pokazao bilo kakve negativne promjene.

"U nedjelju, 26.05.2019. godine uzet je uzorak vode od strane Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, koji je dostavljen na analizu u Beograd, a izvršeno je i uzorkovanje od strane Instituta za vode iz Bijeljine. Takođe, u saradnji Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, "Vodovoda" Banja Luka i republičke inspekcije za hranu sutra će se vršiti novo uzorkovanje vode iz distributivnog sistema.", stoji u saopćenju od juče.

Tehnički direktor "Vodovod"-a Banja Luka, Dario Kuprešak za Alternativnu televiziju govorio je o higijenskoj ispravnosti vode za piće u gradu Banja Luka nakon prvobitnih informacija o zamućenju Vrbasa.

Na pitanje da li je vodosnabdijevanje u Banja Luci uredno i da li građani mogu biti sigurni da piju ispravnu vodu, Kuprešak je izričit da su svi parametri prema Pravilniku higijenske ispravnosti distribuirane vode ispunjeni u suprotnom da bilo koji od parametara ne ispunjava uslove ispravnosti moralo bi se obustaviti vodosnabdijevanje.

"Čim vode ima na česmi ona je higijenski ispravna i ispunjava sve zakonski propisane uslove", kaže Kuprešak.

Podsjeća da je usljed loših hidroloških uslova polovinom maja i pojačane mutnoće rijeka postojao problem sa proizvodnjom vode ali da kvalitet isporučene vode neupitan.

"Izmjena bilo kojeg parametra u sirovoj vodi ipak ne znači obustavu vodosnabdijevanja, kaže Kuprešak, jer postoje rezervoari čiste vode koji u periodu sanacije uzročnika omogućavaju premosnicu rješenja bez da građani ostanu uskraćeni za vodu.", dodaje Kuprešak.

Oglasili su se i iz Inspektorata RS:

"Zbog zamućenja koje se pojavilo na vodotoku rijeke Vrbas, a za koje se sumnja da potiče od algi, Inspektorat Republike Srpske u saradnji sa drugim nadležnim službama prati stanje na terenu i preduzima preventivne mjere u cilju osiguranja kvaliteta i ispravnosti vode za piće.", stoji u saopćenju.

Institut za javno zdravstvo , oglasilo se kratko juče da redovno analiziraju vodu za piće te da ni oni ni Ministаrstvо zdrаvljа i sоciјаlnе zаštitе Rеpublikе Srpskе dо sаdа nisu dаli niјеdnu, zvаničnu ili nеzvаničnu izјаvu dа vоdа zа pićе u Bаnjа Luci niје isprаvnа te pozivaju grаđаnе dа zа infоrmаciје о isprаvnоsti vоdе zа pićе isključivо kоntаktirајu i prаtе izvјеštаје zvаničnih instituciја nаdlеžnih zа јаvnоzdrаvstvеnu bеzbјеdnоst grаđаnа. 

Neki mediji nezvanično pišu o tome kako Institut za javno zdravstvo Republike Srpske dva puta dnevno šalje uzorke vode na analizu u Beograd zbog testiranja na cijanotoksin. Koliko smo zaista bezbjedni kada vidimo funkcionisanje institucija i referentnih laboratorija, ako čak i uzorke moramo slati u susjedne države?

Oglasila se i JU "Vode Srpske" Bijeljina sa navođenjem istog razloga zamućenja ali bez konkretnih laboratorijskih informacija:

"Saradnjom svih nadležnih službi, došlo se do zaključka da se radi o poznatom fenomenu koji se javlja sezonski, svake godine, kao posljedica bioloških procesa. Ono što je najvažnije, banjalučki vodovod je odmah obaviješten i u toku su sa svim dešavanjima.", stoji u saopćenju.

"O svim daljim dešavanjima u ovom slučaju, javnost će biti blagovremeno informisana.", zaključili su.

Gradonačelnik Banja Luke, Igor Radojičić izjavio je juče da su urađene analize vode pokazale da nema promjena u kvalitetu vode na području grada, te da nema razloga za zabrinutost.

Konfuziju stvaraju poluinformacije nadležnih institucija, iz kojih tvrde da je voda bezbijedna za upotrebu, navodeći alge kao razlog za pojavu mutnoće bez konkretnog izvještaja o testiranju na pojavu algi.

Peti je dan od uočenih promjena, institucije ne daju više detalja, građani pribjegavaju prevetivnim mjerama predostrožnosti koristeći flaširanu vodu.

Udruženja koja djeluju na zaštiti rijeke Vrbas prate situaciju od prvog dana i u njihovim saopćenjima se pod zamućenjem pominju "kancerogeno ulje u krugu Incela i nakupljeni otpad kod hidroelektrane Bočac".

Centar za životnu sredinu se u ime građana odlučio tražiti oficijelnu i konkretnu reakciju nadležnih jer smatraju da uzorkovanje i čekanje rezultata nije dovoljno.

"Građani moraju da imaju pravovremene informacije da bi znali kako da se ponašaju, da li smiju da piju vodu iz česme, da li smiju jesti povrće koje su zasadili, a nalazi se u blizini Incela, da li smiju pecati.", stoji u saopćenju Centra.  

Osvrčući se na otpad kod hidroelektrane Bočac, smatraju da to predstavlja vrh ledenog brijega kada su u pitanju problematike upravljanja otpadom i vodama.

"Stvaranje velikih količina otpada, nedostatak razdvajanja otpada i njegove reciklaže, njegovo neadekvatno zbrinjavanje, sječa obalne vegetacije su samo neki od pojedinačnih problema koji dovode do ovakve slike koju ovih dana vidimo na Vrbasu.", zaključuju u saopćenju.

Čini se da je vrijeme za javnu diskusiju o upravljanju vodama, o upravljanju otpadom i o upravljanju opasnim hemikalijama koje se nalaze u starim industrijskim postrojenjima te da će se ovakva dešavanja početi rješavati sistemski.

Da li će aktivnosti udruženja uspjeti uticati na pravovremenu reakciju nadležnih, ostaje da se vidi.

Da li će u BiH i dalje reakcija uvijek biti na posljedicama a ne na uzrocima, (p)ostaje izvijesno.

Da li će građani naučiti zahtijevati odgovornost nadležnih i istrajati u tome, pitanje je o(p)stanka.

Nadati se konkretizaciji i razrješenju po dobrobit građana ali prema dobro poznatoj praksi u BiH, građani su (od)uvijek u dilemi da li da vjeruju sebi ili nadležnim institucijama.

N.K.