Prism Research:Rezultati izjašnjavanja građana na predstojećem popisu

Rezultati ispitivanja javnog mnijenja o etničkom, odnosno nacionalnom izjašnjavanju građana na predstojećem popisu stanovništva u BiH

Posljednjih mjeseci smo svjedoci velikog interesa javnosti u BiH, te velikog broja diskusija na temu načina izjašnjavanja o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti na popisu stanovništva koji će se održati ove godine. U javnosti su se tako pojavile razne (ne)provjerene informacije o rezultatima probnog popisa stanovništva sprovedenog krajem 2012 godine, o procentu građana koji su se izjasnili kao pripadnici nekog od naroda i slično.

Imajući u vidu sve rečeno, Prism Research (Prizma istraživanja), profesionalna agencija za ispitivanje javnog mnijenja, je krajem 2012 godine sprovela istraživanje javnog mnijenja na reprezentativnom uzorku od 1563 građana Bosne i Hercegovine, u oba entiteta, Brčko Distriktu, 18 geografskih regiona i 52 opštine širom BiH.

Uzorak na kojem je istraživanje sprovedeno je dizajniran kao probabilistički sa maksimalnom greškom uzorka od +/-3% na cijelom uzorku, odnosno sa maksimalnom pogreškom uzorka od +/-5% na poduzorcima veličine 400-500 ispitanika.

Može se reći da je uzorak za ovo istraživanje dizajniran na istim principima kao i uzorak za probni popis stanovništva.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Budući da se javna diskusija najviše vodila oko pitanja procenta u kojem će se građani izjasniti isključivo kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda, te oko načina postavljanja pitanja o etničkoj, odnosno  nacionalnoj pripadnosti, Prism Research je postavio kao glavni cilj istraživanja da se utvrdi da li i u kojoj mjeri način postavljanja pitanja o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti utiče na to u kojem procentu će se građani izjasniti kao pripadnici tri konstitutivna naroda, odnosno kao “ostali”.

U tom cilju, Prism Research je okviru istraživanja dizajnirao tri različita pitanja o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti građana BiH.

1.           Potpuno otvoreno pitanje na kojem uopšte nije bilo unaprijed definiranih modaliteta odgovora, odnosno na kojem su ispitanici, odnosno građani na pitanje o njihovoj etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti odgovarali isključivo svojim riječima

2.           Poluotvoreno pitanje na kojem su unaprijed definirani modaliteti odgovora (Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Ostali, sa opcijom upisivanja odgovora), ali koje anketari nisu smjeli čitati ispitanicima, odnosno građanima. Ispitanici, odnosno građani su davali odgovore, a anketari su upisivali te odgovore. Ovo pitanje je postavljeno na isti način kao što je postavljeno u probnom popisu stanovništva koji je proveden krajem prošle godine.

3.           Poluotvoreno pitanje na kojem su unaprijed definirani modaliteti odgovora (Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Ostali, sa opcijom upisivanja odgovora), a koje su anketari mogli čitati ispitanicima, odnosno građanima, nakon čega su ispitanici, odnosno građani birali odgovor, a anketari  isti upisivali.

Ova pitanja su se randomiziranim redoslijedom postavljana od strane svih anketara, kako bi se na taj način eliminirao uticaj anketara na distribuciju odgovora.

GLAVNI REZULTATI ISTRAŽIVANJA

1.           Postoji veći broj kulturno-historijskih, socioloških, političkih, psiholoških i drugih razloga za koje možemo pretpostaviti da će igrati značajnu ulogu u tome kako i na koji način će se građani BiH izjašnjavati etnički, nacionalno na predstojećem popisu stanovništva u BiH. U ovom istraživanje testiramo ono što je u nauci ispitivanja javnog mnijenja poznato već duže vremena – način postavljanja i format pitanja i odgovora imaju znatan uticaj na krajnje rezultate, odnosno distribuciju odgovora.

2.           Ako se pitanje o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti postavi kao potpuno otvoreno pitanje, bez unaprijed predloženih modaliteta odgovora (Možete li mi, molim Vas reći, koje ste etničke, odnosno nacionalne pripadnosti? NEMA PREDLOŽENIH ODGOVORA. ISPITANICI ODGOVARAJU SVOJIM RIJEČIMA. SAMO JE ODGOVOR “Ne želi se izjasniti” UNAPRIJED DEFINIRAN!), rezultati pokazuju da će se preko 81% građana BiH opredijeliti za jedan od konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati). Oko 7% građana se ne želi izjasniti. Ostatak ispitanika, odnosno građana navodi neke druge modalitete odgovora.

4. Ako se pitanje o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti postavi kao poluotvoreno pitanje, sa unaprijed definiranim odgovorima koji se ne čitaju ispitanicima, na način na koji je to učinjeno u popisnici za probni popis (Možete li mi, molim Vas reći, koje ste etničke, odnosno nacionalne pripadnosti? PREDLOŽENI ODGOVORI KOJI SE NE ČITAJU: Bošnjačka, Srpska, Hrvatska, Ostali, Ne želi se izjasniti), rezultati pokazuju da će se oko 93% građana izjasniti kao pripadnici jednog od tri konstitutivnih naroda, dok će se oko 6% građana izjasniti u kategoriji “Ostali”. Zanemarljiv je procenat građana koji se neće izjasniti po ovom pitanju.

5. I na kraju, ako se pitanja o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti postavi na

način kako se najčešće postavlja u društvenim istraživanjima, kao poluotvoreno pitanje sa ponuđenim modalitetima odgovora koji se čitaju (Možete li mi, molim Vas reći, koje ste etničke, odnosne nacionalne pripadnosti? Bošnjačke, Srpske, Hrvatske, Nešto drugo ili se ne želite izjasniti), onda možemo očekivati da će se oko 97% građana izjasniti kao pripadnici jednog od tri konstitutivnih naroda, dok će se oko 1.5% građana izjasniti u kategoriji “Nešto drugo”, te će navesti neki drugi odgovor. Zanemarljiv procenat građana, se neće izjasniti po ovom pitanju.

6. Ako se odgovori ispitanika, građana na sva tri pitanja ukrste sa odgovorima na pitanja o religijskoj pripadnosti, odnosno vjeroispovijesti, te pretpostavljajući da je u Bosni i Hercegovina upravo to najvažnija odrednica etničkog identiteta, možemo zaključiti da treće pitanje, poluotvoreno pitanje sa modalitetima odgovora koji se čitaju zapravo daje najtačniju sliku o etničkoj, odnosno nacionalnoj strukturi ispitanika, odnosno građana.

8. Daljnja detaljna analiza odgovora na potpuno otvoreno (prvo) pitanje pokazuje da je “rasipanje” odgovora među građanima, ispitanicima iz bošnjačke kategorije u odnosu od 87% (Bošnjaci) - 13% (Muslimani, Muslimani-Bošnjaci, itd..). Kod građana, ispitanika iz hrvatske kategorije, rasipanje je u odnosu  80 % (Hrvati) – 20% (Katolici, Bosanski Hrvati, itd…), s tim da je relativno mali uzorak ispitanika u ovoj kategoriji. Kod ispitanika iz srpske kategorije imamo zanimljivu situaciju da je rasipanje otprilike u odnosu 50% (Srpska) – 50% (Srpska pravoslavna, itd…).

9. Ovi rezultati pokazuju da ispitanici, odnosno građani iz sva tri konstitutivna pokazuju slične znake “zbunjenosti” oko izjašnjavanja vezano za svoju etničku, odnosno nacionalnu pripadnost. Mišljenja smo da toj zbunjenosti značajno doprinosi i javna diskusija koja je koncentrisana na političke, a ne na stručne, odnosno metodološke aspekte problema.

10. Detaljnija analiza rezultata dodatno pokazuje i neke interesantne socio-demografske razlike između građana, odnosno ispitanika koji se izjašnjavaju kao Bosanci, Bosanci i Hercegovci, odnosno “Ostali” u odnosu na one koji se izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.

11. Imajući u vidu rezultate ovog istraživanja, možemo zaključiti da metodologija samog popisa, način postavljanja pitanja, modaliteti ponuđenih odgovora, te način prezentacije tih odgovora imaju možda I značajniji efekat na krajnje rezultate od hipotetičkih problema u etničkom ili nacionalnom identitetu građana, pripadnika jednog od naroda. Zato smatramo da je potrebno javnu diskusiju vratiti u stručne okvire, te pažljivo razmotriti sve metodološke aspekte prije donošenja konačne odluke o tome kako i na koji način će se postavljati pitanje o etničkom i nacionalnom izjašnjavanju građana na popisu stanovništva.

12. Na kraju moramo naglasiti da je ovo istraživanje javnog mnijenja sprovedeno nakon što je javna diskusija po tom pitanju dostigla vrhunac. Vjerujemo da je to jednim dijelom uticalo na rezultate ovog istraživanja. Odnosno rezultati ovog istraživanja bi možda bili nešto drugačije da se isto sprovelo znatno ranije. Međutim, ranijih godina je proveden veći broj sličnih istraživanja u BiH, tako da se mogu vršiti poređenja tih istraživanja sa rezultatima ovog istraživanja.

13. Ovo istraživanje je dizajnirano tako da se ukupan uzorak od 1563 ispitanika randomizirano dijelio na tri podjednaka poduzorka u okviru kojih su postavljena tri različita načina istog pitanja. Zbog toga je maksimalna greška uzorka za svako pitanje veća nego na ukupnom uzorku od 1563 ispitanika. To je pogotovo slučaj u analizi pojedinih modaliteta odgovora, gdje je uzorak još više smanjen. Ovo je potrebno imati u vidu kako se ne bi donosili neki dalekosežni zaključci koji se ne mogu poduprijeti nalazima i metodologijom istraživanja korištenom u ovom istraživanju.

14. Ovo istraživanje je sponzorirano od strane agencije Prism Research, odnosno istraživanje nije naručene od strane nekog drugog klijenta.

Napomena: Rezultati istraživanja kompanije Prism Research