Životno osiguranje u Bosni i Hercegovini još u povoju
Iako suočeni sa malim penzijama, neadekvatnom zdravstvenom zaštitom i nesigurnošću porodice, bosankohercegovački građani ne shvataju u dovoljnoj mjeri potrebu da pravovremeno ulažu u sigurnije, tzv. zlatne godine. Anketa koju je krajem 2005. godine provela agencija "Prizma Research" pokazala je da većina ljudi u BiH ne zna šta je to životno osiguranje, a njih samo 5 % izjasnilo se da uplaćuje ovaj vid osiguranja.
Životna osiguranja u našoj zemlji tek su u povoju. Zlatan Luburić, direktor "Croatia osiguranja", kaže kako se loša privredna slika odražava na potrebe za uslugama osiguranja, pa je u ovoj industriji i dalje dominantan udio neživotnih osiguranja. "Osigurava se ono što se mora, a ostalo prema mogućnostima" kazao je Luburić.
Enes Sadović, rukovodilac prodaje i marketinga u "Merkur osiguranju", smatra kako se osiguranje u našoj zemlji u skladu s naslijeđenom tradicijom još veže za rizik, a malo ko u njemu prepoznaje štednu komponentu. "Tom nepovjerenju doprinijela je i propast domaćih banaka u prošlom ratu i izigrano povjerenje štediša" naglašava Sadović.
Željko Sedlar, menadžer brokerskog kanala prodaje "Uniqa osiguranja", smatra kako je investiranje u životno osiguranje, za razliku od ulaganja u vrijednosne papire, apsolutno sigurno budući da građani znaju koliku će dobiti protivrijednost.
Osiguravajuća društva u BiH naglašavaju da je za rast životnih osiguranja vrlo bitna i uloga države koja će firme i pojedince stimulisati da ulažu u ovaj vid osiguranja. Jednu od mogućnosti daje i prijedlog zakona o porezu na dohodak koji predviđa poreske olakšice za životna i dopunska zdravstvena osiguranja od 70 KM mjesečno, odnosno 840 KM godišnje.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
