Babahmetović: Zakon o javnim nabavkama BiH neprimjenjiv za arhitekte

Zakon o javnim nabavkama BiH nije realno primjenjiv u arhitekturi i predstavlja problem za arhitekte u BiH - rekla je u razgovoru za Agenciju FENA Vedina Babahmetović, članica Upravnog odbora Asocijacije arhitekata BiH i članica Nadzornog odbora Asocijacije poslovnih žena „One“.

Kada konkurs raspisuju državne firme, ide po Zakonu o javnim nabavkama što nije aplikativno na nešto što je idejno rješenje.

„Po Zakonu o javnim nabavkama cijena je uvijek prvi faktor.  Idejno  arhitektonsko rješenje može biti dobro ili loše, a ne samo skupo ili jeftino. Tako veoma često cijena i kvalitet rješenja jedno drugo ne prati i nemaju veze jedno s drugim“, rekla je Babahmetović.

U vezi s tim Asocijacija arhitekata u BiH u posljednje vrijeme inicirala je akciju lobiranja u svim općinama u BiH da podstakne načelnike, odnosno relevantne izvršne strukture da bitne lokacije u gradovima idu putem arhitektonskih ili arhitektonsko-urbanističkih natječaja koji će se provoditi putem Asocijacije arhitekata BiH, a ne putem Zakona o javnim nabavkama.

„Na taj način postižemo dva rezultata - da pokušamo sliku gradova vratiti u normalnije stanje i da se Zakon o javnim nabavkama izmijeni jer ne može biti aplikativan za takve vrste poslova“, kaže arhitektica Babahmetović.

S obzirom na to da Asocijacija arhitekata formalno pokriva čitavu BiH, pri čemu je realan dio iz Federacije, ne zna se tačan broj arthitekata u BiH.

To je razlog zbog kojeg u našoj zemlji ne postoji baza podataka arhitekata, na čemu će se, navodi, u narednom periodu raditi. U Asocijaciji je oko 250 članova, a oko 50 posto su žene.

U rješavanju problema s kojima se arhitekti susreću u BiH, Babahmetović priznaje da Asocijacija arhitekata BiH ne može puno pomoći, jer „smo u poslu koji je apsolutno pogođen recesijom i u kojem sve ide putem javnih nabavki, tendera.“

Recesija  je učinila svoje i investicije su smanjene na minimum.

„Postoje male investicije. Dakle, nema više velikih investicija koje će potaći razvoj većih biroa i primanje mladih diplomiranih arhitekata, ne da volontiraju, nego da odrade pripravnički staž, steknu praksu. Zato arhitekti moraju čekati bolja vremena“, kazala je Babahmetović.

Za studente je, tvrdi, neophodna praksa u birou, odnosno crtaćem djelu rada, ali i na gradilištu.

Prvi korak u stvaranju bolje situacije za arhitekte u BiH Babahmetović nastoji napraviti svojim djelovanjem u Asocijaciji poslovnih žena „One“, gdje planiraju raditi istraživanja o mogućnostima arhitekata u BiH.