HEP će vodu iz Buškog jezera plaćati 5 miliona KM više

Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno su usvojili Prijedlog zakona kojim će Hrvatska elektroprivreda godišnje za korištenje vode iz Buškog jezera plaćati bar 5 miliona KM više, a novac će ići u budžete Livna i Tomislavgrada.  

Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata predložili su Petar Galić i Ante Baković. 

Kako su obrazložili predlagači, za dopunu dosadašjeg zakona iz ove oblasti, postoji interes svih građana Federacije Bosne i Hercegovine, posebno onih u čiijim općinama su hidroakumulacijski energetski objekti.

Dosadašnjim zakonima propisana su izdvajanja općinama koja su isključivo vezana za količinu proizvedene električne energije ili iskorištene vode, dok najbitniji faktor, potopljeno zemljište, uopće nije vrednovan, naveli su Galić i Baković. 

To posebno pogađa grad Livno i općinu Tomislavgrad, na čijem području su izgrađeni objekti hidroenergetskog sistema Orlovac.  U ovom slučaju su izgradnjama brana i nasipa, ogromne obradive površine Livanjskog polja i Buškog blata pretvorene u hidroakumulacije Buško jezero i kompenzacijski bazen Lipa. 

Voda iz ovih akumulacija se koristi za proizvodnju električne energije u Hidroelektrani Orlovac u Republici Hrvatskoj. 

Posebnost HE Orlovac, u odnosu na ostale hidroelektrane u Federaciji BiH, jeste mala proizvodnja struje u odnosu na hidroakumulacijom zauzetu površinu. 

"Smatramo kako je postojeća naknada za iskorištavanje Buškog jezera koju plaća HEP Republike Hrvatske nedovoljna i zanemariva u odnosu na 5.600 hektara potopljene površine obradivog polja te bi se vrednovanjem potopljene površine, bar donekle kompenzirala nemogućnost korišćenja u poljoprivredne i druge svrhe. Usvajanjem ove izmjene Zakona, prvenstveno bi se omogućilo plaćanje pravednije naknade prema gradu Livnu i općini Tomislavgrad od Hrvatske elektroprivrede kao vlasnika ovih objekata, a ujedno svim jedinicama lokalne samouprave (gradovima i općinama) u Federaciji BiH na čijim prostorima su izgrađeni hidroakumulacijski objekti, osigurava se minimalan iznos naknade'', naveli su u obrazloženju predlagači akta, zastupnici Galić i Baković.

Prema njihovom prijedlogu, godišnji iznos naknade ne može biti manji od 1.500 KM po hektaru površine potopljene hidroakumulacijom.

Da bi predloženi zakon stupio na snagu, treba da ga prihvati i Dom naroda.