Porez na dohodak

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Veći porez, manja plata: Ko će snositi teret novog poreznog opterećenja?

U novom zakonu se navodi kako će se oporezivati naknade za topli obrok, regres, kao i sve druge naknade koje poslodavac isplaćuje zaposleniku.

15.11.2021. 10:35 Izvor: / Akta.ba

Prijedlog Novog "Zakona o porezu na dohodak" izazvao je mnogo polemika. Radnici i poslodavci nezadovoljni dodatnim opterećenjima. S razlogom, jer se prema novom Zakonu na primanja radnika povećava stopa za oporezivanje sa 10% na 13%,a ukidaju se mnoga neoporeziva davanja.

U novom zakonu se navodi kako će se oporezivati naknade za topli obrok, regres, kao i sve druge naknade koje poslodavac isplaćuje zaposleniku u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Neoporezivih davanja skoro da nema.

Prednosti i nedostaci novog Zakona o porezu na dohodak 

Ipak, prijedlog novog Zakona ima svoje prednosti i nedostatake. 

"Prednosti su te da će se isplata stvarno desiti na račun zaposlenika, jer u praksi se često dešava da radnici potpišu da su primili topli obrok i regres, ali taj dio nikad nisu primili, jer se neoporeziva davanja mogu isplaćivati u gotovom novcu, dakle radnik se potpiše, a poslodavac podigne novac. Ovim rješenjem će sve to biti dosta transparetnije, osim ukoliko ne bude išlo po principu ''podigni pa vrati''. Dodatna prednost je ta što obračunske službe neće morati voditi računa koja isplata je oporeziva, a koja ne, dosta je tu bilo problema i prilikom inspekcijskog nadzora gdje su se osporavale neoporezive isplate toplog obroka ukoliko radnik radi 4 umjesto 8 sati ili isplata prevoza ukoliko je radnik veći dio mjeseca bio na bolovanju i sl. prema novom rješenju svakao isplata je oporeziva, te u konačnici nema poreznog rizika u slučaju poreznih kontrola", pojasnio je za Akta.ba Denis Zukić, izvršni direktor u društvu FEB d.d.

Nedostatak je sasvim jasan, veći porez jednako manja plata.

"I to je osnovni nedostatak ovog novog Zakona. Koliko god on prednosti imao, sve te prednosti padaju u vodu ukoliko radnik na kraju dobije manje novca na račun", smatra Denis.

Nema opravdanja za stopu od 13%

Nije dobro što se odustaje od jedinstvene stope oporezivanja koja je ekonomski posmatrano, najpravednija i dugoročno daje najbolje rezultate, bez obzira o kojem je porezu riječ, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić i dodaje:

"Nema opravdanja za stopu od 13%, naročito u kontekstu Covid-19 pandemije i recesije koja ju je pratila. Ova zakonska rješenja su se pisala prije pet godina. Dosta toga se promjenilo i potrebno je aktualizirati zakone. Istina je da moramo mijenjati zakone kojima se uređuje ova oblast, ali ne pod svaku cijenu u smislu da to budu loša zakonska rješenja".

Radici strahuju da će zbog ovog Zakona doći do smanjenja i onako niskih plata.

"Ukoliko bi se paralelno sa tim smanjila zbirna stopa doprinosa, onda vjerovatno da ne bi došlo do smanjivanja plata radnika. Cilj je da se poveća poreskih obuhvat, ali da se, barem kako je najavljivano i prezentovano, smanji fiskalno opterećenje na rad. Privreda dugo čeka na ove zakone. Problem je što postoji dosta nedorečenosti u okviru navedenih i krnjih, potencijalno opasnih stavki. Konkretno, one koje se odnose na nasljedstvo ili pak fiskalni tretman ugovora o djelu", kazao je Čavalić za Akta.ba.

Porezna evazija

Kada je porezno opterećenje visoko, u teoriji i praksi postoji poznati porezni fenomen koji se uvijek dogodi, a to je ''porezne evazije''. Porezna evazija ustvari predstavlja izbjegavanje plaćanja poreza, a jedan od najčešćih okidača porezne evazije jeste visoko porezno opterećenje.

"Ukoliko mene pitate ja nisam za visoke poreze, već za niske poreze a visoke kazne. U FBiH kao i u cijeloj BiH ima dosta sive ekonomije, cilj bi trebao biti uvesti svu tu sivu ekonomiju u legalne tokove, tj. oporezovati je. Ukoliko povećate poreznu stopu, pa jasno je da će se još više težiti ka izbjegavanju plaćanja poreza i stvaranju još veće sive ekonomije", naglasio je Denis Zukić.

Stvar je kaže dosta kompleksnija nego što se čini, jer niko ne može procijeniti ko će snositi teret novog poreznog opterećenja.

 

"Primijetio sam da svi komentarišu kako će radnici ostati uskraćeni za dio toplog obroka  koji će im sada biti oporeziv. Ne određuje porezni propis koliko će radnik dobiti novca od poslodavca, već to određuje kolektivni ugovor, pravnilik o radu ili ugovor o radu. Šta ćemo u situacijama kada navedeni akti propisuju obavezu da poslodavac isplati radniku topli obrok u visni od 1% prosječne plaće u FBiH. Radnik dakle mora dobiti svojih 1% bez obzira kakav porezni tretman bio, što znači da dodatno porezno opterećenje snosi poslodavac. Ili imate situacije u kojima se navodi da radnik ima pravo na topli obrok u visini neoporzivog iznosa prema propisima FBiH, u ovoj situaciji recimo radnik uopće ne bi imao pravo na topli obrok jer je isti prema novom zakonu oporeziv u cijelosti...ovo su samo neke od varijanti koje sam naveo, možete samo pretpostaviti kakvo će nezadovoljstvo vladati i da će mnoge stvari svoj epilog možda i na sudu dobiti", istakao je Zukić.

Dodatni problem jeste i problem doprinosa, jer do sada se na topli obrok, regres i druga neoporeziva davanja nisu obračunavali doprinosi, po novom će morati, i to oni doprinosi koji se obračunavaju i na plaću zaposlenika.

Ono što je dobro jeste da je faktor ličnog odbitka sada fiksan i iznosi 800,00 KM, što znači da se za primanja do 800,00 KM (Plata + ostale naknade) neće plaćati porez na dohodak, ali obaveze uplate doprinosa postoji.

"U ovoj situaciji npr. radnik do 800 KM primanja neće imati nikakav porezni efekat, ukoliko naravno poslodavac prihvati da snosi dodatni trošak doprinosa. Opet naglašavam, biti će turbulentno na relaciji poslodavac - radnik i njihovog dogovora, ''država'' ovdje ne može izgubiti", naglašava izvršni direktor u društvu FEB d.d.

Povećan porez  za samostalnu djelatnost i štednju

Stopa poreza na dohodak za samostalnu djelatnost također je povećana sa 10% na 13%. 

"Nisam primjetio da je dato neko paralelno umanjenje osnovice, što će za efekat imati direktno povećanje odliva novčanih sredstava sa računa samostalnih poduzetnika za podmirenje porezne obaveze", pojašnjava Denis.

Zbog poreza će biti manje štediša u bankama

Zakon predviđa 10 posto kamate na oročenu ili rentnu štednju, kao i 10 posto poreza na udjele u vlasništvu društava, dionica i vrijednosnih papira kao i investicijskih fondova. Vrlo vjerovatno je da će ovo dovesti do toga da građani povuku svoj  novac iz banki.

"Vjerovatno da je to, pored ubiranja dodatnih prihoda, intencija ovakvog zakonskog rješenja - barem vezno za štednju. Mišljenja sam da to neće dati neke posebne rezultate jer pojedinci štede ne toliko zbog naknada, koliko zbog nemogućnosti da adekvatno investiraju zbog visokog stepena političkog, pravnog i drugog rizika u državi. Nije dobro uvoditi dodatne poreze u vrijeme kriza. To jednostavno ne daje rezultate. Nama treba rasterećenja, a ne opterećenja", naglasio je Čavalić.

Javna rasprava ključna da bi se izbjegle posljednice

Ukoliko se usvoji ovaj zakon ostaje da se vide njegove posljedice i ko gubi, a ko dobija. Ipak naši sagovornici su saglasni prije nego se usvoji na njega treba reagovati.

"Ne vidim kako će novi Zakon povećati životni standard radnika ili pogodovati povoljnijem poslovnom okruženju poslodavaca. Zakon je još uvijek u fazi prijedloga, te zastupnici mogu reagovati na njega. Potrebno je da se u priču aktivnu uključi udruženje poslodavaca, sindikati kao i svi drugi za koje je ovaj zakon od iznimne važnosti. Vjerovatno će se sada po medijima prezentovati paušalne informacije, a ono što nas sve interesuje jeste kakav će efekat zakon imati na poslodavca, radnika i ''državu'', ko gubi a ko dobija? Zato bi bilo dobro, da se javnosti stavi na raspolaganje kalkulator izračuna plaće po Prijedlogu Zakona, kako bi praktično vidjeli kakav će efekat novi propis imati na plaću radnika. Matematika je bar prosta stvar, a to je ono što nas sve zanima kada je ovaj zakon u pitanju", smatra Denis.

Brojne su nejasnoće smatra Čavalić. Prije svega u okviru predloženih rješenja, ali svakako i po pitanju modela usvajanja zbog toga je najbolje riješenje javna rasprava.

"Nije jasno da li će to biti paket zakona kako se ranije predlagalo. Konkretno, tri zakona koja regulišu porez na dohodak, doprinose i minimalnu platu. To bi imalo smisla. Pitanje je da li će ovi zakoni uopšte imati prolaza u parlamentarnoj proceduri. Napominjem da su ovi zakoni nužnost, ali moramo biti posebno oprezni da ne napravimo neku grešku. Zbog toga predlažem dodatne konsultacije i javnu raspravu", naglasio je ekonomski analitičar.

Zakon još nije usvojen te stoga još nije kasno za njegove izmjene, jer kako stara poslovica kaže bolje spriječiti nego liječiti.

E.O.

 

 

PODIJELI:

TAGOVI:

#Porez na dohodak

#Zakon

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti