Situacija na tržištu rada se stabilizirala: Koliku platu žele zaposleni u BiH?

Portal MojPosao.ba je i ove godine za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na BiH i regionalnom tržištu rada. Istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.net, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.

Istraživanje je provedeno kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirale na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.

U istraživanju je sudjelovalo više od 4.700 ispitanika. Među ispitanicima iz Bosne i Hercegovine je bilo 47% zaposlenih, 48% nezaposlenih, a 5% ispitanika se još uvijek školuje.

Visina plate i dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktori prilikom odabira radnog mjesta

Naime, čak 65% ispitanika iz Bosne i Hercegovine odabralo je upravo visinu plate kao jedan od najvažnijih faktora pri izboru poslodavca. Na drugom mjestu nalaze se dobri međuljudski odnosi (57%), a na trećem mogućnost učenja i napredovanja (43%).

Dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu ispitanicima iz Hrvatske i Slovenije (gdje dijele mjesto s visinom plate), dok je ispitanicima iz ostalih zemalja (Bosne i Hercegovine, Srbije te Makedonije) na prvom mjestu visina plate.

Znanjem i motivacijom do posla

Sudionike istraživanja smo pitali šta je po njihovu mišljenje najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz BiH (33%) smatra da su to njihova znanja i vještine, motivacija i želja za zaposlenjem (21%), te radno iskustvo (17%). Zanimljivo je da svega 8% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 9% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 5% smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Kad je o regiji riječ,  Slovenci i Makedonci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo.

Koliku platu bismo htjeli?

Kad je riječ o priželjkivanoj plati, tu ispitanici iz BiH očekuju u prosjeku  1.500 BAM što je čak za 50% više od prosječne plate u BiH.

U prosjeku, ispitanici u Sloveniji imaju najviša očekivanja, preko 1.500 eura u prosjeku, ali imaju i najvišu prosječnu plaću. Željena plata u Sloveniji je 25% viša od stvarne prosječne plate.

Sa druge strane najniža očekivanja su u Makedoniji, 523 eura, što je 12% više od onoga što je prosječna plata u Makedoniji. Ispitanici iz Srbije očekuju 759 eura, dok im je prosječna  plata 547. Ispitanici iz Hrvatske očekuju platu od 1.020 eura, što je za svega 7% više od stvarne prosječne plate.

Većina zaposlenih u BiH (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dosta manje nego prošle godine kada je taj postotak iznosio 76%. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjat ispitanici iz Hrvatske (68%), dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40%).

U odnosu na prošlu godinu smanjio se strah od gubitka posla

Nešto manje od četvrtine ispitanika (22%) iz BiH boji se da bi mogli ostati bez posla u narednih godinu dana. To je ipak dosta manje nego prošle godine kada je za svoj posao strahovalo 33% zaposlenih ispitanika.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri boje ispitanici iz Srbije (30%).

Uslovi na poslu su kao i prije pandemije

Obzirom na turbulentne godinu i pol iza nas radni uslovi nisu se previše promijenili, barem tako smatra 41% ispitanika. Da su uslovi ipak lošiji u odnosu na pretpandemijsko vrijeme smatra 36% ispitanika, i to prvenstveno zbog smanjenja plate, narušenih međuljudskih odnosa i većeg opsega posla. Ima i onih ispitanika, doduše manje (23%) kojima su se radni uslovi u posljednjih godinu i pol dana poboljšali, bilo da se radi o omogućenom radu od kuće, povišicama ili pak napredovanju.

U proteklo vrijeme bili smo svjedoci kako je većina zaposlenih, a kojima je posao to omogućavao, radila od kuće. Sada, godinu i pol kasnije, radnici se sve više vraćaju na radna mjesta. Trenutno 34% ispitanika radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće, za 44% ispitanika radno mjesto ne dozvoljava rad od kuće.  15% ispitanika ima hibridni način rada – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 7% radi isključivo od kuće.

Gledajući regiju, Slovenci u najmanjoj mjeri dolaze u urede, isključivo s radnog mjesta radi tek njih trećina (33%), dok u najvećoj mjeri oni imaju mogućnost hibridnog načina rada (53%).

Loša reputacija domaćih privatnih kompanija

Kada bi birali kompaniju prema vlasništvu ispitanici iz BiH bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (44%), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (7%). 16% najradije bi pokrenuli vlastiti posao, dok bi u državnim firmama radilo 29%

Nezaposleni

Od nezaposlenih ispitanika iz BiH najviše (25%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 22% je bez posla između 3 i 12 mjeseci. Čak 22% ispitanika je nezaposleno više od 1 godine, dok 9,73% ljudi na posao čeka duže od 5 godina.

Većina nezaposlenih (47%) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego prošle godine kada je bilo kakav posao tražilo njih dvije trećine (65%).

Iako smo svjedoci da je do zaposlenika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobivaju odgovor poslodavca na prijavu za posao. Čak 75% ispitanika kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao. 15% ispitanika izjavilo je kako dobiva odgovore na od prilike polovicu prijava, a tek 10% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek.

Kako je ovo loše za employer branding kompaniji govori i podatak da će ispitanici izbjegavati ponovno se prijaviti na oglas u kompaniju gdje nisu dobili povratnu informaciju (57%), kompaniju će negativno komentarisati prijateljima i obitelji (21%) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i usluge te kompanije (15%). 30% ispitanika izjavilo je kako neodgovaranje na prijavu za posao ne utječe na njihovo mišljenje o toj tvrtki.

Demografija

U istraživanju je sudjelovalo preko 4.500 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije te Slovenije, samo iz Hrvatske sudjelovalo je preko 1.600 ispitanika. Od ispitanika iz BiH je bilo 47% zaposlenih, 48% nezaposlenih, a 5% ispitanika se još uvijek školuje.

70% ispitanika su žene, a 30% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (39%), 34% od 36 do 45 godina te 12% ispitanika starije je od 45 godina. 15% ispitanika mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (46%), višu školu ili fakultet ima 44% ispitanika, dok magistraturu/doktorat ima 10% ispitanika.