Naše je bolje, ali je li i jeftinije? Kampanja za kupovinu domaćih proizvoda u doba inflacije dobija nove dimenzije. Proizvođači iz zemlje uglavnom igraju na kartu da je njihova roba zdravija, ali građani koji kubure sa dvocifrenom inflacijom ne čitaju deklaracije, već najčešće samo cijene.
Nestašica proizvoda
Nekada 7, danas više od 14 KM kilogram je pilećeg bijelog mesa. Najčešće je kupovano, pa i ono je sada luksuz za mnoge.
Iz Udruženja peradara FBiH podsticajna sredstva smatraju mizerijom, a ne isključuju ni mogućnost protesta.
Sektor se susreće s problemima i u RS.
"I svinjsko meso je skupo. Izdvojili smo 2,5 miliona maraka da pomognemo svinjarima. Imaćemo u razmatranju i živinare. U narednom periodu planiraćemo još dodatnih sredstava kako bi pomogli proizvodnju. Ne kažem da nije skupo, skupo jeste, ali nije samo kod nas skupo", rekao je Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
To što je skupo još negdje tamo, ne znači mnogo građanima ovdje.
Ipak, znatno veće cijene uticale su i na veću potražnju.
"Dešava se i nestašica nekih proizvoda. Snalazimo se na razne načine. Situacija sa Rusijom i Ukrajinom je izazvala paniku u društvu. Trudimo se maksimalno da ispoštujemo i ograničene marže i robu na polici da bude dostupna", rekla je Svjetlana Ćurković, generalni menadžer AS marketa
Stevo Filipović, direktor Prehrambene industrije “Sava Semberija” iz Bijeljine rekao je da imaju situaciju da kalkulaciju koju naprave danas za gotov proizvod ona već sutra nije dobra.
"Na dnevnom nivou se cijene mijenjaju. Evo par primjera, ulje je sa 1.30 sada blizu 5 KM, mazut sa 600 KM na tonu sada 1500 KM, limenka koju koristimo za konzervitani program poskupila 115%", dodao je.
350.000 odlazi iz BiH?
Iz Privredne komore RS poručuju kupujte domaće, jer "Naše je bolje", ali je li jeftinije?
"I u situacijama kada domaći proizvod nije jeftiniji, jeste zdraviji", rekla je Dragana Kokot, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske.
Cijena jeste bitan faktor, ali da je zdravlje građana primarno prilikom odlučivanja o tome za koji proizvod se opredijeliti pri kupovini.
Zbog političko-ekonomske krize mnogo se odlučuju i da odu.
Samo u ovoj godini državu bi moglo napustiti 350 hiljada ljudi, procjenjuju u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
