BiH i novi izazovi: Zelenom ekonomijom protiv krize

Energetika je danas najizazovnija privredna grana. Stručnjaci smatraju kako su lideri 21. stoljeća oni koji se najbrže prilagode ekonomskom modelu - "green economy", odnosno ekonomije čiji koncept podrazumijeva korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje broja radnih mjesta i investicija u zelenim granama industrije.

Naša zemlja nezaostaje puno za ostatkom svijeta, ali može i daleko više uraditi na suzbijanju klimatskih promjena putem energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Dokaz ovome svakako su i česti okrugli stolovi, savjetovanja, naučni skupovi, ali i realizacija projekata u malim lokalnim zajednicama, većim gradovima i kompanijama.

Jedan takav skup nedavno je u organizaciji Centra za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj CETEOR održan u Neumu, gdje je naglašeno kako je svijest o energetskoj efikasnosti jako niska, bez obzira na činjenicu što imamo zakone i propise.

Također, stručnjaci sa ovog skupa poručili su da je do željenih rezultata moguće doći samo uz odgovarajuću sistemsku ulogu države, kroz fondove za poticaj energetike, kroz edukaciju i širenje svijesti građana, privlačenje i usmjeravanje pomoći međunarodnih organizacija i vlada razvijenijih država.

Prema naznakama sa terena može se zaključiti kako su gradovi, opštine u BiH osvješćene kada je u pitanju energetska efikasnost te stoga mnogi već prave pionirske korake u pravcu prilagođavanja globalnim trendovima. U BiH ima dosta gradova koji rade na energetskoj efikasnosti ili su već završili izradu Održivog energetskog akcionog plana. Prednjače Banja Luka, Sarajevo, Tuzla, dok polahko njihovim stopama idu i Bihać, Trebinje, Travnik, Zvornik, Mostar... Iako još uvijek lagano, ipak prvi koraci vezani za energetsku efikasnost su iza mnogobrojnih kompanija u BiH, a i sama primjena energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije sve popularnija je i u zgradarstvu, autoindustriji...

E. Ko.