BiH tek što pomisli da će prebroditi jednu, uđe u neku drugu krizu

Države Zapadnog Balkana nastavile su se u 2022. godini oporavljati od recesije koju je prouzrokovala pandemija izazvana koronavirusom, ali je zbog aktuelne situacije u svijetu došlo do povećanja stopa inflacije i pooštravanja monetarne politike. Početak tekuće godine pokazao je ekonomski rast, koji, vođen potrošnjom ne može biti dugoročno održiv jer ne kreira dodatnu vrijednost koja bi mogla biti produktivno iskorištena, navodi se u redovnom izvještaju Svjetske banke.

Izvještaj koji građani BiH sebi podnesu na kraju dana i mjeseca, razmišljajući šta mogu ili ne mogu priuštiti, kod mnogih pokazuje pooštravanje politike odricanja. O tome kako žive u BiH, najotvorenije i najčešće govore pripadnici starije populacije. Da im je dobro, barem finansijski, kažu uglavnom oni kojima su djeca otišla u inostranstvo. Vide li mladi iz BiH u nečemu drugom spas i šta misle o ekonomskoj situaciji, ni ovaj put nismo uspjeli saznati.

Transformacija na bolje taman što je počela, ali onda je stigla nova ekonomska deformacija. Kao bolesnik koji dođe do lijeka te odmah nakon toga dobije neku novu dijagnozu pa uspori prvobitni oporavak, tako i ovo društvo tek što pomisli da će prebroditi jednu, uđe u neku drugu krizu. Početak oporavka od kovida narušila je kriza zbog rata u Ukrajini, poskupljenja energenata.

"Sada se regija suočava sa novim negativnim šokovima, cijene energije, cijene hrane, inflacija koja je viša nego dugi niz godina… fiskalni uticaj energetskih šokova je značajan. U takvom okruženju javni dugostaje povišen na cijelom Zapadnom Balkanu a uslovi finansiranja se pooštravaju. Pored šokova inflacije postoji rizik razbuktavanja kovida tokom zime, lanci snabdijevanja u cijelom svijetu mogu biti ugroženi", kazao je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon.

Sandra Hlivnjak, viši ekonomista Svjetske banke u BiH kaže da dolazi do povećanja stopa inflacije.

"To je svakako teško za one kategorije koje su najugroženije ali i ljude sa niskim i srednjim primanjima. Dolazi i do monetarnog zaoštravanja, kreditna sredstva će biti skuplja, uz očekivani porast kamatne stope", pojasnila je. 

Iz Svjetske banke navode da izgled za rast BiH ostaje pozitivan ,ali prisutni su rizici. Neki od domaćih su povećana politička neizvjesnost, kašnjenje reformi, potrebe za ublažavanje uticaja energetske krize, a vanjski rizici se ogledaju u poremećaju trgovine, investicija, geopolitičkim tenzijama.