BiH ne može spriječiti skladištenje radioaktivnog otpada kod Dvora

Skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u bivšem vojnom kompleksu Čerkezovac trebalo bi se početi graditi 2025. godine, ali za njega još nije napravljena studija utjecaja na okoliš. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH poručio je da traži EU podršku za određivanje druge lokacije, a iz hrvatskog fonda koji je zadužen za projekt odgovaraju kako vjeruju da će studija potvrditi da skladište neće imati negativan utjecaj na okoliš niti stanovništvo, kao i da ne vide način na koji bi BiH formalno mogla zaustaviti gradnju

Iako je ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH nedavno u Zagrebu poručio da je neprihvatljivo da lokacija za skladištenje hrvatskog radioaktivnog otpada bude na Trgovskoj gori, što je u blizini teritorija BiH, kao i da će tražiti potporu EU-a za pronalazak nove lokacije, u Hrvatskoj se, čini se, zasad ne razmatra “plan B”.

Štoviše, iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško (Fond NEK), koji je zadužen za cijeli projekt, kažu za N1 da BiH nema formalnog načina da ga zaustavi.

„Za sada sve upućuje da tijekom redovnog pogona skladišta neće biti nikakvog utjecaja na okoliš, a vjerujemo kako će studija utjecaja na okoliš to i potvrditi. Skladišta tijekom redovnog rada neće imati utjecaja na stanovništvo, što će, vjerujemo, potvrditi sigurnosne analize. BiH strana se trudi pokazati da će projekt nepovoljno utjecati na njihovo stanovništvo, no te su tvrdnje neargumentirane i ne vidimo načina da BiH formalno zaustavi uspostavu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada“, stoji u odgovoru na naša pitanja koji nam je poslala suradnica za odnose s javnošću Fonda NEK Lara Kerep.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je, nakon zajedničkog sastanka vlada RH i BiH prošloga tjedna, da je skladište na bivšem vojno-skladišnom kompleksu Čerkezovac na Trgovskoj gori neprihvatljivo i da će ugroziti zdravlje obližnjeg stanovništva, spomenuo je da ekspertni tim BiH “nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane”, a zatražio je i na temu tog projekta sastanak s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Josepom Borrellom.

Pitali smo ministra Košarca koje su sve zamjerke oko „protoka informacija“ s Hrvatskom te kojim će se EU zemljama i institucijama obratiti, odnosno što će konkretno od njih tražiti, ali iz njegovog ureda u Sarajevu nismo dobili odgovor.

Iz Fonda NEK nam pak kažu da je s ekspertnim timom BiH održano više sastanaka, a prvi krajem lipnja 2021. godine kada su im prezentirane sve aktivnosti povezane sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada. I lani je bilo nekoliko sastanaka, pa spominju da im je predstavljena metodologija raznih istraživanja na Trgovskoj gori, a obišli su i samu lokaciju, vojni kompleks Čerkezovac, te NE Krško gdje su im prezentirane vrste, karakteristike i količina nisko i srednje radioaktivnog otpada koji se skladišti u internom skladištu elektrane. Tvrde i da je održan niz neformalnih sastanaka s BiH ekspertima na marginama konferencija u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju.

Trošak od 220 milijuna eura

Kako trenutno stvari stoje, gradnja skladišta će početi 2025. godine, bit će otvoreno 2026. godine, dok se prvi spremnici s otpadom iz NE Krško na toj lokaciji očekuju tijekom 2027. godine. Procjena je da će cijela investicija biti oko 220 milijuna eura s PDV-om, što uključuje predobradu radioaktivnog otpada, izgradnju centra, njegov rad u idućih 30-ak godina i naknadu lokalnoj zajednici, općini Dvor, od oko milijun eura godišnje, što će biti definirano posebnom uredbom Vlade koja bi trebala biti donijeta ove godine, kao i namjena te naknade.

U Fondu NEK napominju da imaju dovoljno novca za pokrivanje tih troškova, a inzistiraju na tome da će graditi „skladište“ (privremeno rješenje, iako to može trajati jako dugo), a ne „odlagalište“ (trajno odlaganje) radioaktivnog otpada, a da lokaciju trajnog odlagališta u Hrvatskoj tek treba odrediti.

Unatoč zažarenoj atmosferi na relaciji BiH-Hrvatska zbog lokacije budućeg skladišta, do gradnje ipak još ima dosta formalnih koraka, što znači i prilike za javnu raspravu. Ni lokalno stanovništvo u Dvoru, iako malobrojno, blago rečeno nije baš sretno s onim što im se sprema, bez obzira na obećanu novčanu kompenzaciju, ali to do sada nije imalo efekta.

Trenutno se izrađuju sigurnosne analize i idejni projekt, a studija utjecaja na okoliš bit će gotova i objavljena tek iduće godine, što su sve preduvjeti za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole. Iz Ministrstva gospodarstva su objavili, kako je ovog vikenda prenijela Hina, da dosadašnji istražni radovi i mjerenja ne ukazuju na moguće negativno rješenje u studiji utjecaja na okoliš, ali će „kao konačnu potvrdu prikladnosti lokacije Čerkezovac za centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pričekati analizu i interpretaciju provedenih istraživanja“.

Tijekom ožujka je pak bio proveden postupak određivanja sadržaja jednog od ključnih dokumenata, studije utjecaja na okoliš, koji uključuje prikupljanje mišljenja i komentara javnosti, a i Bosna i Hercegovina je u tom procesu dostavila mišljenja Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Još je u tijeku analiza zaprimljenih mišljenja. Ta će pak studija propisati mjere zaštite okoliša, kao i program monitoringa stanja okoliša, napominju u Fondu NEK.

Slično je i u pokrajini Champagne

Lokacija za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori još uvijek, dakle, teoretski može i otpasti, ali zasad sve vodi u smjeru formalnog dobivanja „zelenog svjetla“. Pritom, hrvatska strana poručuje da će primijeniti najviše sigurnosne standarde kao i da se radi o otpadu “koji vrlo malo zrači” (premijer Andrej Plenković). Na internetskim stranicama Fonda NEK piše da je izgradnja takvih objekata (armiranobetonske zgrade otporne na potrese) uobičajena praksa u svijetu te da je „najpoznatija lokacija na kojoj se zbrinjava radioaktivni otpad svakako pokrajina Champagne u Francuskoj, a nama najbliži primjer je skladište radioaktivnog otpada u samom predgrađu Ljubljane, okruženo poljima koja opskrbljuju ljubljanske tržnice povrćem.“ To bi, drugim riječima, moglo značiti da u Hrvatskoj postoji niz drugih potencijalnih lokacija za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada, pa i pored gradova ili poljoprivrednih površina.

Podsjetimo, Hrvatska dugo traži pogodnu lokaciju za takvo skladište, a krenula je sa sedam potencijalnih područja na kojima su bile 34 moguće lokacije. Od 2018. godine, je pak u nacionalnom programu za provođenje “Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva”, kao preferentna lokacija naveden Čerkezovac na Trgovskoj gori. Do sada je tamo provedeno i razminiranje 12 hektara minski sumnjivog područja.

Kako stoji na web stranici Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, u Hrvatskoj nema visoko radioaktivnog otpada koji nastaje preradom istrošenoga nuklearnog goriva, a takozvani institucionalni radioaktivni otpad uskladišten je trenutno u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada te u skladištu Instituta Ruđer Bošković, pri čemu su oba skladišta već zapunjena i zatvorena. Napominju i da Hrvatskoj pripada i polovica radioaktivnog otpada iz NE Krško.

Za otpad iz NE Krško nova zgrada

Ukratko, Hrvatska mora izgraditi ozbiljno skladište za takav otpad. Ranijih su godina, doduše, vođeni pregovori sa Slovenijom, ali je 2019. godine slovenska strana odbila mogućnost prihvata hrvatskog institucionalnog otpada, odnosno bilo kakvog otpada koji je nastao na području RH, a svaka država mora doći i do rješenja za zbrinjavanje svoje polovice nisko i srednje radioaktivnog otpada nastalog radom i razgradnjom Nuklearne elektrane Krško.

Prema planu, rekonstrukcijom postojećih građevina u Čerkezovcu bit će izgrađeno središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad i onaj iskorištenih izvora ionizirajućeg zračenja, a za otpad iz NE Krško predviđena je izgradnja novog objekta.