Južna interkonekcija - strateški projekt postao političko pitanje

Kako se zakon o Južnoj interkonekcijij od najvećeg prioriteta za FBIH, kako stoji u obrazloženju zakona, pretvorio u zastoj u parlamentarnoj proceduri? Kako se najveći strateški projekat pretvorio u političko pitanje te kako se dobrobit građana pretvorila u zahtjeve s prizvukom ultimatuma HDZ-a? Sve su ovo pitanja koja su na sto došla tokom razmatranja polinovoda Južna interkonekcija. Iako Federacija Bosne i Hercegovine ima firmu koja bi mogla biti nosilac ovoh projekta, HDZ osnovao je vlastitu s ciljem etničkog ovladavanja ovim projektom, jer to je ipak bitnije od smanjenja ovisnosti od ruskog gasa.

Vlada Federacije nakon prve sjednice povukla je sve zakone koji su bili u parlamentarnoj proceduri, među kojima je i zakon o Južnoj interkonekciji Bosne i Hercegovine i Hrvatske. A ni do tada njegova sudbina nije bila slavna. Nakon što je Prijedlog zakona u decembru 2021. usvojio Predstavnički dom i nakon što je poslat u Dom naroda, pristigli su amandmani. Konkretno, jedan polovinom prošle godine koji u prvi mah zvuči kao lingvistički problem, a to je da se “BH-Gas d. o. o. Sarajevo zamijeni riječima Južna plinska interkonekcija d. o. o. Mostar” - samo toliko.

“Ali je na Domu naroda imao značajniji broj amandmana koji su za cilj imali da se formira novo preduzeće. Interes Federacije BiH nije da formiramo još jedno preduzeće. Imamo BH-Gas, koji rukovodi ovim dijelom posla”, ističe Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

BH-Gas kao privredno društvo zaduženo je za transport prirodnog gasa i razvoj transportnog sistema. Kao nosilac projekta Južna interkonekcija podnijelo je zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti i taj postupak je u zastoju jer nedostaju četiri saglasnosti iz dva kantona s HDZ-om kao uvjerljivom većinom.

“Od ukupno 60 neophodnih saglasnosti za dobijanje urbanističke dozvole imamo 56 dozvola. Nedostaju četiri saglasnosti iz HNK-a i ZHK-a”, navodi Nihada Glamoč, direktorica BH-gasa.

I tako iza jedne proste rečenice da se BH-Gas, kao kompanija koja je u stopostotnom vlasništvu Federacije, zamijeni kantonalnim preduzećem stoji čista realizovana namjera. Umjesto da da saglasnost BH-Gasu koja mu nedostaje, Skupština Zapadnohercegovačkog kantona, s HDZ-om na vlasti, daje glasove za osnivanje preduzeća koje je, zapravo, pandan BH-Gasu. Sa samo jednim ciljem, koji je vrlo jasno detektirala i Američka ambasada u našoj zemlji:

“Južna interkonekcija trenutno je jedini provodivi projekat koji bi omogućio da Bosna i Hercegovina prekine potpunu ovisnost o jednom izvoru za snabdijevanje prirodnim gasom - Rusiji. Umjesto da se krene dalje s BH-Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna da preuzme ovaj projekat kao izvođač, HDZ BiH sada insistira na uspostavi drugog operatera za transport gasa pod etničkom kontrolom Hrvata. Dragan Čović izabrao je da slijedi sopstvene interese, a ne interese stanovnika Federacije”, poručio je Michael Murphy, ambasador SAD-a u BiH.

Ako se zanemari potreba političke kontrole nad još jednim resursom, uvođenjem novog subjekta poništio bi se dostignuti stepen razvoja projekta, odnosno, izrada investiciono-tehničke dokumentacije i pribavljenih dozvola, multiplicirao bi se broj transportnih kompanija, što bi za posljedicu imalo da dobrobit građana završava u povećanju cijena prirodnog gasa.

"Ubacivanjem još jednog posrednika koji mora isfinansirati svoje troškove postojanja, koje na kraju plati krajnji potrošač - to je, sigurno, nepovoljno, i zato stvar ne treba cjepkati na više preduzeća", upozorava stručnjak za enrgetiku Nihad Harbaš.

Infrastrukturni projekat koji bi svojim načinom povezivanja učinio Bosnu i Hercegovinu neovisnom o ruskom plinu i povezao Bosnu i Hercegovinu sa širom evropskom mrežom gasovoda preko Hrvatske koči HDZ-ov amandman. Sve ovo na sto je stavilo i priču može li HDZ od ovoga odustati kompromisom na način da im se da direktorska pozicija u BH-Gasu, protiv čega, bar za sada, nisu predstavnici Trojke. No, je li to dovoljno?

“U okviru federalne koalicije, da taj zakon ide što prije u proceduru, moja ponuda HDZ-u je da na čelo BH-Gasa dođe Hrvat, jer ja želim integracijske procese, a ne dezintegracijske”, izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

Potreba za osnivanjem novog preduzeća koje je pandan BH-Gasu nema uporište ni u tehničkim ni ekonomskim aspektima već je nacionalno-politička bez izuzetka. Izlazi čak i iz okvira finansijskog interesa. I tako, iza zamjene jedne rečenice stoji potreba da ono što nije u rukama države i spušteno je na entitete ne bude više ni u tim rukama. A kada se stavi tačka na Južnu interkonekciju, vidjećemo ko je postao jači dok je država slabila?