MMF preporučuje smanjenje javne potrošnje, sindikati traže veće plate

Za bh. vlast koja se međusobno optužuje u potrazi za kompromisom, stigle su kritike iz Međunarodnog monetarnog fonda. Ponovo je u svojim analizama MMF kritikovao nivo javne potrošnje u Bosni i Hercegovini, prvenstveno povećanje plata, navodeći da je inflacija i dalje na visokom nivou. Zabrinuti su zbog izrazitog usporavanja ekonomske aktivnosti, što koči proces reformi. Analitičari su saglasni s dijelom preporuka, koji se odnosi na rastrošnost institucija, javlja BHRT.

MMF je analizirao stanje u Bosni i Hercegovini i izašao sa nizom preporuka da se zbog reformi smanji javna potrošnja i ograniči rast plata ili čak da se vrate na prijašnji nivo, jer je inflacija i dalje visoka. Tu su i obaveze  raćanja dospjelih kredita.

"Naravno imamo u ovoj godini nešto više povrata prema međunarodnim finansijskim institucijama, znači neki krediti koji su bili u grejs periodu, sada kreću da se naplaćuju, ali moram reći da je tu najveća rata vezana za onih 220 miliona koje je MMF dao kada je bila korona 2020. godine. Tu je bio dvije godine grejs period i tih 220 miliona vraćamo u tri godine", kaže Zora Vidović, ministrica finansija RS.

Plate u javnom sektoru u Republici Srpskoj neće rasti, jer nema sredstava, poručili su u Ministarstvu finansija RS, što djelimično znači i usvajanje preporuke MMF-a. Međutim, sindikati pet granskih sindikata, budžetskih korisnika na to ne pristaju, pa su najavili velike proteste krajem mjeseca.

"Nezadovoljni radom Vlade Republike Srpske kao našeg poslodavca, smatramo da ne rade dobro posao, da nisu ispoštovali dogovore koje smo dogovorili kao odgovorni ljudi, koje smo verifikovali kroz sporazum, a kada neko prekrši sporazum, on pokazuje da nema volju za socijalnim dijalogom sa svojim partnerima", navodi Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

Ekonomisti ističu da je MMF u pravu kada je u pitanju javna potrošnja, ali dodaju da treba i zaustaviti nova zapošljavanja u administraciji.

"Ako pogledate da se u Predsjedništvu troši 500 hiljada maraka za dva nova automobila, ako se troše enormna sredstva na projekte koji nisu perspektivni ili neće donijeti novu vrijednost, kao što je skijalište koje je do sada vjerovatno progutalo 50 miliona maraka, onda zaista treba se zapitati kakvo je to domaćinsko ponašanje", mišljenja je Zoran Pavlović, ekonomista.

"Kada je riječ o smanjenju plaća, mislim da u vrijeme rekordne inflacije definitivno ne može biti govora o tome. Plaće i koje su u međuvremenu povećavane su se faktički tek usklađivale sa inflacijom i to nedovoljno. Dakle, mislim da bi bilo kakvo smanjivanje plaća administraciji bilo pogrešno, neopravdano", ističe Igor Gavran, ekonomista.

Sa rashodima koji rastu brže od prihoda očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 odsto BDP—a u ovoj godini. Potrebe za finansiranjem u ovoj godini narasle su upravo zbog velike otplate dugova, za koje analitičari smatraju da nisu zabrinjavajući sa aspekta vraćanja, koliko su zabrinjavajuće isplate plata i penzija.