BiH 75. u svijetu po Indeksu vladavine prava, nema napretka

Bosna i Hercegovina je u 2023. po Indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde (World Justice Project - WJP) pala na 75. mjesto od 142 zemalje, što je najlošiji rezultat od 2015. godine od kad se vrši ovo istraživanje širom svijeta, bez ikakvog uočljivog napretka u bilo kojoj od oblasti koje utiču na ocjenu stepena vladavine prava u zemlji. 

BiH je dobila okvirnu ocjenu 0,51, na skali od nula do jedan, a od 2015. kada je ocijenjena sa 0.57 i od tada bilježi kontinuiran pad, sa tim da je sa 72. pozicije u 2022. godini ove godine pala na 75. mjesto na svijetu i nalazi se znatno ispod Slovenije (na 27. mjestu), Hrvatske (45.), Kosova* (58.), Crne Gore (57.) i Sjeverne Makedonije (67.) dok su od zemalja regije jedino Srbija (93. mjesto) i Albanija (91. mjesto) plasirane gore od BiH na ovogodišnjoj ljestvici indeksa vladavine prava, saopćeno je iz Transparency Internationala u BiH. 

Indeks vladavine prava WJP-a mjeri se kroz osam indikatora: ograničenja vladinih ovlašćenja, odsustvo korupcije, otvorenost vlasti, dostupnost osnovnih prava, red i bezbjednost, sprovođenje zakona, građansko-pravni sistem i krivično-pravni sistem.

U odnosu na prošlu godinu, BiH nije uspjela da ostvari napredak niti u jednoj od praćenih oblasti, te je najznačajniji pad zabilježila u indikatoru koji mjeri dostupnost osnovnih prava, gdje je BiH ostvarila ocjenu od 0.58 (gdje je jedan najveća ocjena) te se nalazi na 64. poziciji dok je prošle godine zauzimala 57. mjesto od 142 zemlje svijeta, sa ocjenom indeksa od 0.60.

Za ovaj rezultat najznačajnija je ocjena zaštite i garancije slobode izražavanja i mišljenja po kojoj se BiH nalazi na 108. poziciji na svijetu uz ocjenu 0.44, čemu su, bez svake sumnje, doprinijeli napori vlasti na svim nivoima da uguše svaki vid kritike, bilo kroz izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se kriminalizovala kleveta ili novog zakona o "agentima stranog uticaja" koji targetira organizacije koje nisu pod kontrolom vlasti u ovom entitetu, ali i pokušaji nadležnih u Kantonu Sarajevo da ograniče slobodu govora i uvedu cenzuru pod izgovorom borbe protiv tzv. "lažnih vijesti".

Oblast koja je i dalje najlošije ocijenjena u Bosni i Hercegovini je prisustvo korupcije (0.42), pri čemu su ubjedljivo najlošije ocijenjeni parametri koji mjere u kom stepenu funkcioneri zloupotrebljavaju poziciju radi ostvarenja ličnih interesa, i tu se BiH nalazi na 109. kada su u pitanju zvaničnici izvršne vlasti sa indeksom 0.36 odnosno na 100. mjestu na svijetu po sklonosti funkcionera da zloupotrebljavaju poziciju u zakonodavnim organima, gdje je ocijenjena sa 0.23 indeksna boda. BiH je u odnosu na prošlu godinu nazadovala i u oblasti pravosuđa (-3) i uspostavljanja efikasnih mehanizama za ograničenje vladinih ovlasti (-3).

Izvještaj WJP navodi podatak da skoro 76 posto svjetske populacije, odnosno više od šest milijardi ljudi živi u zemljama u kojima je vladavina prava oslabila u posljednjih godinu dana, dok je od 2016. do 2023. vladavina prava oslabila u 78 posto država, uz sve prisutnije opadanje ocjena u oblastima ograničenja vladinih ovlašćenja, osnovnih prava i krivično-pravnog sistema.

Istraživanje, u kom su pored građana učestvovali pravnici i stručnjaci iz različitih oblasti, još jednom potvrđuje nalaze sličnih relevantnih međunarodnih istraživanja, kao što je Indeks percepcije korupcije, izvještaji Freedom Housea i Svjetske banke, da BiH ne samo da nije ostvarila nikakav napredak već se bilježi vrlo izražen pad u rezultatima borbe protiv korupcije.

Osim istraživanja međunarodnih organizacija, izvještaji TI BiH govore u prilog tome da je stepen transparentnosti javnih institucija nedovoljan, da se korupcija, naročito visokog nivoa ne procesuira kao i da nosioci najviših pravosudnih funkcija ne snose skoro pa nikakve značajne posljedice za propuste u svom radu.

Pad u ocjeni indeksa vladavine prava Svjetskog projekta pravde je posljednji u nizu relevantnih nalaza koji ukazuju na sve gore stanje u kojem se BiH nalazi te da je neophodno usmjeriti značajne napore ka provođenju suštinskih reformi neophodnih za rješavanje zarobljenosti institucionalnog aparata, uspostavljanje minimuma odgovornosti i vladavine prava u BiH, navodi se u saopćenju TIBiH.