Tržište rada u BiH i regiji: Visina plate i dalje presudna pri odabiru posla

Portal MojPosao.ba je i ove godine za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na bosanskohercegovačkom i regionalnom tržištu rada. Istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.net, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.

Istraživanje je provedeno kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.

Najvažnija je visina plate 

Iako su prethodnih godina na prvom mjestu faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla bili međuljudski odnosi u regiji, od prošle godine inflacija je očito odradila svoje te je visina plate ostala najvažniji faktor prilikom odabira posla (68% ispitanika). Dobri međuljudski odnosi i dalje su nam važni te se nalaze na drugom mjestu naše liste (65%) 

Iako značajno manje, na trećem mjestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja (34%), a na četvrtom radno vrijeme (31%). Sigurnost posla najvažnija je za svakog petog ispitanika (23%).

Visina plate i dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu stanovnicima svih zemalja regije. 

Znanjem i motivacijom do posla

Učesnike istraživanja smo pitali što je po njihovu mišljenje najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz Bosne i Hercegovine (36%) smatra da su to znanja i vještine te njihova motivacija i želja za zaposlenjem (26%). Svaki sedmi ispitanik (14%) smatra kako je za dobivanje posla važno radno iskustvo. Zanimljivo je da svega 2% ispitanika, baš kao i prošle godine,  smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 8% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 3% ispitanika, dok 6% smatra kako je važna stranačka pripadnost. Kad je o regiji riječ,  Slovenci u nešto većoj mjeri nego ostali ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok Makedonci u najvećoj mjeri presudnu smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem. 

Koliku platu želimo?

Kad je riječ o priželjkivanoj plati, ispitanici iz Bosne i Hercegovine u prosjeku očekuju neto platu u rasponu od 1.500 do 1900 KM.

Svega svaki peti ispitanik dobio je povišicu ove godine (29%), dok ih je još 10% dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Gotovo polovina ispitanika (46%) ove godine niti je dobilo povišicu niti je očekuje, dok ih 14% povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine. 

Povišice odnosno korekcije u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su u najvećoj mjeri dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine. 

U posljednjih godinu i po dana posao je promijenilo 34% ispitanika iz Bosne i Hercegovine što je 7% manje u odnosu na prošlu godinu, te smo u regiji vodeći sa najmanjom promjenom posla. Slijede nas i ispitanici iz Srbije (38%) koji su u najmanjoj mjeri mijenjali posao.

U idućih godinu dana posao namjerava promijeniti (52%) ispitanika, međutim prema podacima o stvarnoj promjeni vidimo da više ispitanika to planira učiniti nego ih stvarno i učini.

Strah od gubitka posla sve je manji

Strah od gubitka posla je i dalje u padu. Slično je i ove godine, kada svega 18% zaposlenih ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao. 

Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine boje ispitanici iz Srbije (27%), a najmanje iz Makedonije (17%) i Slovenije (17%).

S obzirom na turbulentne godine iza nas, shodno ekonomskoj situaciji, mijenja se i tržište rada. I dok smo do sada svjedočili snažnom rastu aktivnosti i potražnje za radom, u narednom periodu taj će se rast vjerojatno usporiti. Malo više od polovine ispitanika (58%) smatra kako će se neki poslovi tražiti više, a drugi osjetno manje, dok ih 9% smatra kako će broj otvorenih radnih mjesta u idućem periodu biti manji. Manji dio ispitanika, njih 23% smatra kako će se rast tržišta i broja oglasa za posao nastaviti, dok ih (9%) smatra kako u narednom periodu neće biti većih promjena.

Pandemija je omogućila rad od kuće, pa smo tako u proteklim godinama bili svjedoci kako je većina zaposlenih kojima je posao to omogućavao radila od kuće. Sada, kada su se aktivnosti vratile u normalu i epidemije se gotovo niko ni ne sjeća, imamo očito sliku trajnog stanja kako će stvari funkcionirati. 

Polovina ispitanika u BiH (51%) radi s radnog mjesta gdje posao ne dozvoljava rad od kuće. Četvrtina ispitanika (25%) ima hibridni način rada – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 11% radi isključivo od kuće. 

Loša reputacija domaćih privatnih kompanija

Kada bi birali kompaniju prema vlasništvu ispitanici iz Bosne i Hercegovine bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (50%), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (5%) i državnu kompaniju (17%). 

Strano privatno vlasništvo je pored Bosne i Hercegovine naročito popularno i u Makedoniji, dok domaće privatne kompanije u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.

Nezaposleni 

Od nezaposlenih ispitanika iz Bosne i Hercegovine, najviše (30%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 15% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 14% ljudi posao traži duže od 5 godina. 

Posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine (41%), a u najmanjoj oni iz Makedonije (26%).

Iako smo svjedoci da je do zaposlenika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobivaju odgovor poslodavca na prijavu za posao, iako u manjoj mjeri nego prošle godine. Većina ispitanika (71%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao. Petina ispitanika (19%) izjavila je kako dobiva odgovore na od prilike polovinu prijava, a tek 10% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek.

U kojoj mjeri je ovo loše za employer branding kompanije govore i podaci da će ispitanici izbjegavati ponovo se prijaviti na oglas u kompaniju gdje nisu dobili povratnu informaciju (55%), kompaniju će negativno komentarisati prijateljima i porodici (18%) ili će čak izbjegavati koristiti proizvode i usluge te kompanije (13%). Ipak, trećina ispitanika (31%) izjavila je kako neodgovaranje na prijavu za posao ne utiče na njihovo mišljenje o toj kompaniji. 

Mladi sve manje optimistični oko perioda pronalaska posla

Od ispitanika koji se još školuju, njih 30%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 10% ispitanika posao već čeka ili već rade. 10% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 30% predviđa da će posao tražiti duže od pola godine.

Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (50%) ili honorarno raditi (40%), dok je za volontiranje zainteresovano njih svega 30%.

Ohrabruje činjenica da svega 10% mladih osoba još uvijek nema jasnu sliku čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti. 

O istraživanju

U istraživanju je učestvovalo više od 6.600 ispitanika, od čega je 300 ispitanika bilo iz Bosne i Hercegovine. Među bosanskohercegovačkim ispitanicima je bilo 62% zaposlenih, 35% nezaposlenih, te 4% ispitanika koji se još uvijek školuju.

U BiH 74% ispitanika su žene, a 26% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (39%), 38% od 36 do 45 godina te 14% ispitanika starije je od 45 godina. 8% ispitanika mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (42%) ili višu školu ili fakultet (40%).