Stomatologinja iz Sarajeva dobila tužbu protiv Hrvatske, saznajemo zašto nije mogla raditi

Stomatologinja koja je fakultet završila u Sarajevu, a sada živi u Dubrovniku dokazala je na Ustavnom sudu Republike Hrvatske da joj je ova zemlja povrijedila pravo na rad jer joj nije priznala inostranu diplomu.

Zbog nepriznavanja diplome godinama nije moga dobiti posao u Hrvatskoj iako je upravo u Dubrovniku odradila pripravnički staž, a prije toga priznate su joj kvalifikacije.

Studij u Sarajevu

Ovaj nevjerovatan slučaj započeo je još u junu 2012. godine kada je ova žena završila studij na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. Stekla je visoku stručnu spremu i stručni naziv doktora stomatologije.

Već u avgustu iste godine Agencija za nauku i visoko obrazovanje Republike Hrvatske donosi rješenje kojim joj priznaje inostranu visokoškolsku kvalifikaciju koja joj je trebala kako bi se zaposlila u Hrvatskoj. Sasvim konkretno, priznata joj je inostrana visokoškolska kvalifikacija doktor stomatologije koju je izdala institucija Univerzitet u Sarajevu, Stomatološki fakultet.

Nakon toga zaposlena je u Domu zdravlja Dubrovnik gdje je odradila jednogodišnji pripravnički staž od 12. decembra 2012. do 11. decembra 2013. godine.

U maju 2014. podnijela je Ministarstvu zdravlja zahtjev za odobrenje polaganja stručnog ispita za doktora dentalne medicine. Zbog hronologije zbivanja važno je navesti da je bio 26. maja 2014., a svega dan kasnije, 27. maja 2014. Ministarstvo zdravlja prekida taj postupak, te upućuje stomatologinju da se obrati prvostepenskom upravnom tijelu kako bi pokrenula novi postupak priznavanja inostrane stručne kvalifikacije.

Zaokret u slučaju

Ministarstvo se pozvalo na Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je izmijenjen 2013., dakle, dok je ova stomatologinja odrađivala pripravnički staž.

Uz to, pozvali su se i na Pravilnik o mjerilima za priznavanje inostranih stručnih kvalifikacija koji je donijet 2013. godine. Ti novi propisi predviđali su da će postupak odobrenja polaganja stručnog ispita u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti provesti Ministarstvo zdravlja po okončanju postupka priznavanja inostranih stručnih kvalifikacija kod nadležne komore.

Protiv tog rješenja stomatologinja nije pokrenula upravni spor, već je 11. maja 2014. podnijela zahtjev za priznavanjeinostrane stručne kvalifikacije.

Manjkave kvalifikacije?

Uslijedilo je svojevrsno loptanje s njezinim zahtjevom, da bi na kraju “Komisija za priznavanje inostrane stručne kvalifikacije i usporedbu obrazovnih programa dokumentacije doktora dentalne medicine” zaključilo da njezina kvalifikacija ne odgovara, odnosno da je utvrđena manjkavost iz određenih područja dentalne medicine. Bio je već januar 2016. godine.

Ta Komisija je utvrdilo predmete koji nisu obuhvaćeni dokazima o formalnoj osposobljenosti te su ujedno i predmeti koji podliježu provjeri osposobljenosti, a bitni su za bavljenje reguliranom profesijom doktora dentalne medicine u Republici Hrvatskoj.

Tražili su od stomatologinje da prođe dodatne provjere. Iako se na to rješenje žalila, žalba joj je ubrzo odbijena. Pa se obratila sudu, upravnom tužbom.

U prvostepenskom sudskom procesu 2018. je utvrđeno da je stomatologinja koja je diplomirala u Sarajevu zahtjev za priznavanjem diplome podnijela u maja 2014. kada je Hrvatska već bila članica Evropske unije te je morala primjenjivati evropska pravila.

"Neosnovano se pozvala na rješenje Agencije za nauku i visoko obrazovanje iz avgusta 2012. kojom joj je priznata inostrana visokoškolska kvalifikacija doktor stomatologije, što podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inostrane visokoškolske kvalifikacije i koja ne stvara statusna prava. Naime, to je rješenje doneseno primjenom ranijeg Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija.

Od pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji provode se odredbe Zakona kojim su uređeni minimalni uslovi osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i za obavljanje reguliranih profesija kao i postupak priznavanja inostranih stručnih kvalifikacija", zaključio je Visoki upravni sud u pravomoćnoj presudi iz 2020. godine.

Detalji ustavne tužbe

Nakon toga stomatologinja je pravdu potražila na Ustavnom sudu RH. U ustavnoj tužbi navela je da su sve ranije odluke i presude bile arbitrarne, te je podsjetila da joj je još u avgustu 2012. Agencija za nauku i visoko obrazovanje priznala inostranu diplomu za potrebe zapošljavanja u Hrvatskoj. Na temelju toga odradila je i pripravnički staž u Domu zdravlja Dubrovnik.

"To rješenje nije poništeno ni stavljeno van snage", ukazala je u ustavnoj tužbi.

"Upravni sudovi svoje odluke utemeljili su na činjenici da nije provedena usporedba programa, međutim nisu dali dostatne i relevantne razloge zašto smatraju da priznanje inostrane stručne kvalifikacije istovremeno ne podrazumijeva i priznavanje svih prava koja pripadaju nositelju takve kvalifikacije. Smatram da mi je povrijeđeno pravo na dostupnost radnog mjesta pod jednakim uslovima", navela je u ustavnoj tužbi koju je Ustavni sud na kraju i prihvatio.

Što je utvrdio Ustavni sud?

Vijeće na čelu s ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović utvrdilo je da su se pravila priznavanja inostranih kvalifikacija u Hrvatskoj promijenila nakon što je ovoj stomatologinji već priznata diploma iz Sarajeva. Novi propisi predviđali su da se kvalifikacije čije je priznanje pokrenuto prije njihovog donošenja prihvate po starim pravilima.

"Zakon o reguliranim profesijama te Pravilnik o pripravničkom stažu iz 2013. stupili su na snagu nakon što je ova stomatologinja započela obavljati pripravnički staž na temelju ranije priznate kvalifikacije. Zato se ta nova pravila na nju ne odnose.

S obzirom na to da osporene odluke kojima je određena dopunska mjera provjere osposobljenosti za obavljanje profesije doktora dentalne medicine u Republici Hrvatskoj predstavljaju i ograničenje njezinog prava na rad, a da sudovi, kao i upravna tijela, za svoju ocjenu o primjenjivosti propisa na temelju kojih su donijeli odluku nisu predočili relevantne razloge, Ustavni sud zaključuje da su takvi nedostaci imali za posljedicu povredu ustavnog prava na rad i slobodu rada", zaključio je Ustavni sud.