Drive konferencija 2024: Sinergija zadovoljstva zaposlenika i brandinga poslodavca

DRIVE Leadership & Talent konferencija održana je danas.

Fokus ovogodišnje, dvanaeste po redu konferencije su najnoviji trendovi i izazovi HR sektora.

Radi se o najvećoj konferenciji o vođenju i razvoju zaposlenika u Bosni i Hercegovini, koju organizuje Kolektiv/MojPosao.ba.

U uvodnom obraćanju, Mersiha Mima Mehić, direktorica kompanije Kolektiv/Mojposao.ba govorila je o trendovima i globalnoj mobilnosti talenata kao svojevrsnoj HR (r)evoluciji.

Foto: Akta.ba

Predikcije kažu da će do 2030. godine, više od 90% radnosposobne snage trebati neku vrstu prekvalifikacije ili dokvalifikacije a sve zbog digitalizacije i umjetne inteligencije.

Posljednja istraživanja iz 2024. godine među generalnim direktorima kompanija pokazuju da su tri najveća izazova sa kojima se susreću:

• pritisak inflacije
• zapošljavanje i zadržavanje radne snage te
• angažiranost zaposlenika.

"Pandemija je promijenila zahtjeve i očekivanja talenata, posebno u dijelu fleksibilnih formata rada a to danas stavlja ogroman pritisak na kompanije i prisiljava ih da u potpunosti promijene svoje sisteme", kaže Mehić.

FUNKCIJA LJUDSKIH RESURSA

Funkcija ljudskih resursa treba postati više strateška, digitalna,orijentirana prema krajnjem korisniku i personalizirana, stava je Mehić.

Međutim, istraživanja pokazuju da je upravo funkcija ljudskih resursa jedna od najsporijih u kontekstu primjene rješenja umjetne inteligencije.

RADNA SNAGA U BIH

Trenutne procjene kažu da u BiH nedostaje između 20 do 70 hiljada radnika.

Radi se o projekcijama, ali se postavlja pitanje šta je rješenje.

"Nijedno rješenje neće biti poput čarobnog štapića i svako rješenje mora biti holističko i zahtjevati puno akcija a dubljom analizom podataka se može doći do potencijalnih rješenja", kaže Mehić.

Aktiviranje ženske populacije je, kaže, jedno od rješenja jer blizu milion žena u BiH nije radno aktivno a pola miliona je radno sposobno.

Stopa nezaposlenosti, ankenta i registrovana je i dalje jako visoka u poređenju sa zemljama regiona i EU.

"Ako analiziramo podatke posljednjih godina, stopa nezaposlenosti stalno opada, ali nije reprezent stvarnog stanja", pojasnila je Mehić.

Foto: Akta.ba

ULOGA BRENDA ZEMLJE NA TRŽIŠTU RADA

Uvoz radne snage je isto jedno od rješenja, ali, BiH kasni u strateškom pristupu tom "alatu".

Podaci za 2024. godinu pokazuju da je BiH imala tek nešto više od 6000 radnih dozvola za strane državljane.

Ove radne dozvole se odnose većinski na velike projekte, obično građevinske, ifrastrukturalne.

Paralele radi, u Srbiji je u 2023. godini izdato preko 50 hiljada a u Hrvatskoj preko 200 hiljada dozvola.

Ljudi sele iz finansijskih razloga u želji za boljim životom.

BiH je na listi istraživanja zemalja po atraktivnosti za strane radnike na 94. mjestu, što, kaže Mehić, nije tako loš poredak, obzirom da je u istraživanju učestvovalo 188 zemalja.

Zanimljivo je da je u toku pandemije, BiH bila na 71. mjestu.

Foto: Akta.ba

Postavlja se pitanje zašto ljudi sele u određenu zemlju, zašto je biraju.

"Istraživanja pokazuju da ne postoji "brend zemlje". Kvaliteta poslova je bitna. Postoji i niz drugih faktora koji mogu uticati na bolje pozicioniranje na listi atraktivnosti, ali glavni razlozi zašto neko bira određenu zemlju je kvalitet posla, preporuke te činjenica da neko već govori jezik te zemlje. Dodatni segment je i da, na primjer, imaju članove porodice koji žive već u toj zemlji", pojasnila je Mehić.

Bh. građani najviše biraju Njemačku, Austriju, Švicarsku, Sloveniju i Hrvatsku.

"Istraživanja koja je Mojposao radio, došla su do podataka da je Hrvatska najinteresantnija zemlja za rad za bh. građane", kaže Mehić.

BROJNI GOVORNICI

Konferencija je ove godina bila pod sloganom "Keep the DRIVE" i ugostila je priznate domaće stručnjake kao i govornike koji dolaze iz Velike Britanije, Njemačke, te susjednih zemalja Hrvatske i Srbije.

Brojni govornici, stručnjaci sa bogatim referencama iz područja ljudskih resursa, menadžmenta i liderstva, podijelili su svoja vrijedna iskustva i znanja.

Jedan od njih je bio i profesor londonskog Univerziteta, Adrian Furnham, svjetski poznati psiholog.

Foto: Akta.ba

Autor je preko 95 knjiga iz oblasti psihologije i na listi je TOP 20 najutjecajnijih stručnjaka u HR-u.

Među klijentima kojima nudi svoje konsultantske usluge je čak i Kralj Charles III.

U svom predavanju na temu "Psihologija sreće i dobrobiti na poslu", približio je segment strateškog pr(o)cjenjivanja ljudi na tržištu rada.

"Pr(o)cjenjivanje ljudi za posao je jedan dio PR-a. Naime, vi se oglasite/reklamirate da tražite zaposlenike, zatim vam se ljudi prijave i vi oh onda metodama koje vama odgovaraju pr(o)cjenjujete. To je PR", kaže.

Foto: Akta.ba

Smatra da je digitalno pr(o)cjenjivanje prepuno mana i grešaka jer je teško digitalno pr(o)cijeniti kompetencije koje su važan dio nečijeg karaktera, poput na primjer toga koliko je neko motiviran za rad, kakvu radnu etiku ima ili da li je introvent ili ekstrovert na primjer.

HR JE TEŽAK I ODGOVORAN POSAO

Istakao je da je biti HR stručnjak ekstremno težak posao jer raditi pr(o)cjene i selekcije ljudi je ozbiljan i odgovoran zadatak koji može imati mnoge posljedice, dobre ili loše i mnogo toga zavisi upravo od te pr(o)cjene.

Komentirao je da je čak i u privatnom životu, velika stopa razvoda posljedica nečije loše odluke i loše pr(o)cjene.

"Tako isto u poslovnom svijetu, kada se analizira činjenica koliko ljudi napusti posao u prvoj godini rada, koliko ljudi su loši menadžeri ili lideri, koliko je npr. generalnih direktora u SAD u zatvoru, vraćamo se na uzrok i polaznu tačku a to je pr(o)cjena. Neko je sve te ljude pr(o)cijenio i dao im priliku za te pozicije", pojasnio je.

Tako da je u HR sektoru jako važna dobra procjena.

Međutim, problem u evaluiranju i pr(o)cjenama predstavljaju metode jer ih je mnogo i treba ih znati odabrati u skladu sa potrebama određenog radnog mjesta.

KAKO SE NAJBOLJE (PR)OCJENJUJU PROFILI

Koje su to najbolje metode, vječita je dilema, stava je ovaj stručnjak.

Na primjer, kaže da su "personality" metode jednako upitne i da je teško znati koji je test dobar odnosno jedini ispravan.

Polazna tačka je znati šta se pr(o)cjenjuje, šta se želi od kandidata, šta se želi (pred)vidjeti. Odgovori na ta pitanja ustvari predstavljaju "tajnu" koncepta za odabir ili kreiranje "pravog testa".

Foto: Akta.ba

Kada su testovi u pitanju, kaže da su oni za IQ najbolji pokazatelj.

"U IQ testu možete slagati/varati da dobijete lošiji rezultat i pokažete da ste manje pametni. Ali nikako ne možete varati da dobijete bolji rezultat i "ispadnete" pametniji", kaže.

Komentirajući činjenicu da je u Sarajevu prvi put, kaže da je oduševljen onim što je vidio i doživio u cjelodnevnom obilasku.

"Sarajevo je fascinantan grad", rekao je Furnham.

HR JE DESNA RUKA BIZNISA

HR je desna ruka biznisu i njen zadatak je da prati savremenu sociološku panoramu i da predlaže nove pristupe upravljanju promjenama i motivacijom uposlenika.

Agenda je bila sadržajno bogata i obuhvatala je između ostalih predavanja na temu sinergije zadovoljstva zaposlenika i "employer brandinga", upravljanja promjenama u neizvijesnim vremenima, novim načinima rukovođenja, savjetima kako procijeniti individualne potrebe zaposlenika, kako privuči talente, kako balansirati poslovni i privatni život i td.

Konferencija je i ove godine privukla veliku pažnju HR stručnjaka ali i profesionalaca iz svih polja.

Više o ovoj konferenciji i prethodnim možete pratiti na oficijelnoj stranici.

N.K.