Grebo: Broj preduzeća opada, nelikvidnost raste

Očito je da je kriza pogodila sve segmente privrede, što potvrđuju i finansijski pokazatelji za 2010. godinu, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u Privrednoj komori Kantona Sarajevo. Prisutnim novinarima su se obratili Kemal Grebo, predsjednik Komore, Mubera Kadrić, direktorica Centra za razvoj poduzetništva i Esad Ibišević, direktor Centra za evropske integracije i poslove sa inozemstvom

Prema iznesenim podacima broj pravnih subjekata iz privrede se u protekloj godini u odnosu na 2009. godinu smanjio za 0,8%, što se direktno odrazilo i na zaposlenost. Bilansne obrasce o poslovanju u 2010. predalo je 5.929 pravnih lica što predstavlja 51,2% od registrovanih poslovnih subjekata u Kantonu Sarajevo (11.124). Od ukupnog broja pravnih lica 70,7% se odnosi na privredu (4.190).

Privredne djelatnosti Kantona ostvarile su ukupan prihod u iznosu od 12,4 milijardi KM ili 87,3% ukupnog prihoda Kantona. Na rashode ostvarene u privrednim djelatnostima otpada 87,2% ili 12,3 milijardi KM, dok je neto dobit privrede KS iznosila 475,4 miliona KM ili 81,2% ukupne neto dobiti Kantona.

Specifično za KS je da četiri djelatnosti i to trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo i saobraćaj, skladištenje i veze ostvaruju 86,7% ukupnog prihoda i stvaraju 95,6% ukupne dobiti.

Stanje privrede u prvom kvartalu 2011.

Prema podacima o poslovanju privrede u tekućoj godini i vanjskotrgovinskoj razmjeni koje su novinarima prezentirali gđa Mubera Kadrić i Esad Ibišević, evidentno je da industrijska proizvodnja u prvom kvartalu 2011. godine u odnosu na isti period prethodne godine bilježi rast od 2,2%, promet u trgovini na malo 17,2%, izvoz 10,2%, uvoz 12,6%, deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni 13,7% itd. Zabilježen je pad zaposlenosti od 1,5%, a istovremeno povećana nezaposlenost za 3,2%. Građevinarstvo, kao značajna privredna oblast koja ima refleksije na niz drugih privrednih grana i oblasti, bilježi konstantan pad radova. Pad je zabilježen i u cestovnom prijevozu Kantona Sarajevo.

"Podaci o privrednim kretanjima za prvi kvartal 2011. godine ukazuju da je došlo do izvjesne stabilizacije i nagovještaja blagog rasta privrednih aktivnosti", naglasio je Kemal Grebo, predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima ovaj nagovještaj stabilizacije i blagog rasta privrede nije rezultat poduzetih mjera od izvršne i zakonadavne vlasti, nego, prije svega, uticaja koji dolaze izvana, s obzirom da su neke zemlje sa kojima BiH ostvaruje ekonomske odnose izašle ili izlaze iz krize.

Dodao je da još uvijek veliki broj problema čeka na rješenja kao što su: ublažavanje posljedica ratnih dešavanja u Libiji, zabrana izvoza oružja i opreme, posljedice uzrokovane nedavnim velikim poplavama u BiH, zaustavljanje procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji i NATO savezu, visoka opterećenja privrede, prekomjerna javna potrošnja, visok stepen nelikvidnosti, obustavljanje radova na auto cesti i zaobilaznici oko Sarajeva na jednoj strani, i visoka nezaposlenost građevinskih kapaciteta na drugoj strani, visok stepen nezaposlenosti u cijeloj zemlji, nedostatak investicija, neadekvatna kreditna politika (visoke kamate i nepovoljni uslovi kreditiranja).

Kada je u pitanju KS, stručnjaci u Komori ocjenjuju da je gorući problem neadekvatna privredena struktura i veoma nisko učešće prerađivačke industrije u ukupnoj privredi, zbog čega je KS u posljednje vrijeme počeo zaostajati za drugim kantonima, jer sadašnja privredna struktura ne može obezbijediti veću, proizvodnju i veću novostvorenu vrijednost odnosno veći dohodak, brže i veće zapošljavanje, ravnomerjerniji balans izvoza i uvoza, te veće budžetske prihode. Sve navedeno ukazuje na potrebu ozbiljnijeg pristupa u rekonstrukciji privrednog razvoja, posebno sa aspekta stvaranja preduslova za brži razvoj industrije i svih oblika poduzetništva s ciljem širenja poreske osnovice i stvaranja uslova za jače intervencije u socijalnom sektoru.

Nedovoljno se čini na unapređenju poreskog sistema, smanjivanju poreskih i parafiskalnih opterećenja privrede, modifikaciji PDV-a i njegovo usklađivanje sa zemljama sa kojima BiH ima najveću spoljnotrgovinsku razmjenu i dr. Komora traži da se snimi realno stanje privrede KS i uporedi sa drugim kantonima i gradovima i da se na osnovu toga donesu odgovarajuće strategije razvoja kako bi vlasti u KS donosili mjere, kojima će se popravljati privredni ambijent i ubrzati ekonomski razvoj.

Teška finansijska situacija u privrednim komorama FBiH

Komora nastoji da putem analiza o stanju privrede, koje rade njene službe, realno prikaže stanje u privredi, uzroke loših pojava i predloži mjere, kako bi se brže prevazišli problemi u poslovanju privrednih društava. Međutim, kako je to danas naglašeno, oni to rade u veoma teškim uslovima zbog teške finansijske situacije u kojoj se nalaze sve privredne komore u FBiH, a posebno Privredna komora Kantona Sarajevo. Već nekoliko godina uporno se traži da se promijeni Zakon o privrednim komorama u FBiH i da se kroz obavezno članstvo stvore potrebni uslovi za rad ove i drugih komorskih asocijacija. Napominje se da je zakon usaglašen unutar svih komora u FBiH i da je usaglašen i na Ekonomsko socijalnom vijeću FBiH, te je potrebno otpočeti proceduru donošenja.

Također, Komora traži od Vanjskotrgovinske komore BiH da se pravičnije izvrši raspodjela poslova u vezi sa javnim ovlaštenjima, i u tom kontekstu prije mjesec dana obnovljen je zahtjev Vanjskotrgovinskoj komori BiH, vezan za poslove raspodjele detašmana između komora u FBiH, ali Privrednoj komori Kantona Sarajevo do danas nije stigao odgovor.