Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine objavila je dorađeni Prednacrt novog Zakona o javnim nabavkama (ZJN), koji predstavlja rezultat višemjesečnih konsultacija s predstavnicima javnog i privatnog sektora, civilnog društva te međunarodnim partnerima, među kojima su posebno značajni komentari i smjernice SIGMA-e. U najnovijoj verziji dokumenta, izmjene su jasno vizuelno označene – prihvaćeni komentari SIGMA-e crvenom bojom, a prijedlozi domaće javnosti zelenom.
Uz sam tekst zakona, Agencija je objavila i dva opsežna dokumenta: tabelarni prikaz pristiglih prijedloga i komentara zainteresovane javnosti, te komentare stručnih predavača iz oblasti javnih nabavki.
Ukupno je prihvaćeno ili djelimično prihvaćeno 20 prijedloga u dorađenom Prednacrtu Zakona o javnim nabavkama. To uključuje prijedloge označene kao "prihvaćeno", "djelimično prihvaćeno", "biće ugrađen" ili "usvojeno. Neki su djelimično ugrađeni, dok su drugi potpuno prihvaćeni i već vidljivi u tekstu Prednacrta.
Ipak, puno je više onih koji su odbijeni. Neki od njih su posebno zanimljivi – jer ukazuju na probleme iz prakse, donose inovativna rješenja ili otvaraju prostor za diskusiju o budućem razvoju sistema.
Donosimo pregled nekoliko takvih odbijenih, ali i prijedloga, koji pokazuju koliko je proces javnih nabavki kompleksan i višeslojan.
U fokusu elektronske nabavke, vrijednosni pragovi i garancije
Jedan od značajnih prijedloga koji je prihvaćen djelimično odnosi se na član 136. Zakona, gdje se omogućava elektronsko podnošenje žalbi, što predstavlja korak ka potpunoj digitalizaciji postupaka. Također, uvažene su sugestije u vezi s jasnijim definisanjem rokova za žalbe (član 138, stav 5), gdje su precizirani dani za podnošenje pravnih lijekova.
Prijedlog o redefinisanju vrijednosnih pragova za male i velike ugovorne organe – konkretno da se prag za direktni sporazum određuje u zavisnosti od veličine ugovornog organa – nije prihvaćen, uz obrazloženje da bi to uvelo prekomjernu složenost u sistem i narušilo usklađenost s direktivama EU.
Slično tome, više prijedloga koji se tiču fleksibilnijeg određivanja garancija za ozbiljnost ponude – kako u pogledu procenta, tako i u pogledu forme (npr. omogućavanje mjenica ili gotovinskog pologa) – odbijeni su. Agencija ostaje pri stavu da su postojeći procenti maksimalni, te da ugovorni organi već sada imaju mogućnost da ih smanje, a pitanje prihvatanja gotovine ostaje problematično s aspekta institucionalne logistike.
Zaštita službenika i profesionalna odgovornost – van okvira zakona
Zapažen broj prijedloga ticao se poboljšanja položaja službenika za javne nabavke, poput dodatka na platu ili uvođenja odgovornosti i sankcija za njihovo (ne)postupanje. Ovi prijedlozi su redom odbijeni uz obrazloženje da nisu predmet zakonskog uređenja u okviru ZJN-a, već bi se eventualno mogli razmatrati kroz druge pravne akte koji se tiču radnih odnosa i javne uprave.
Također, više prijedloga u vezi s preciznijim definisanjem termina u zakonu (npr. "tehnička opremljenost", "zaposleni kod ponuđača", "kapaciteti") je odbijeno, uz napomenu da komentari nisu bili dovoljno konkretizovani ili normativno utemeljeni za uvrštavanje u zakonski tekst.
Posebna pažnja rezerviranim ugovorima i socijalnim kriterijima
Zanimljiv doprinos došao je iz EDA-e, koja je predložila proširivanje definicije rezerviranih ugovora – da obuhvate firme koje zapošljavaju lica u nepovoljnom položaju i žene. Ova ideja je primljena na razmatranje, a konačna odluka se očekuje nakon dodatnih konsultacija s ekspertima.
Također, pojedini predlagači su ukazali na potrebu za ujednačavanjem termina u Zakonu, kao i bolje razrađene definicije neprihvatljive ponude u kontekstu osiguranih, planiranih i procijenjenih sredstava. Ovo pitanje je označeno kao posebno važno, te je ostavljeno za dodatnu analizu prije finalne verzije zakona.
Elektronski sistem kao središnja tačka novog ZJN
Veliki broj komentara i sugestija vrti se oko funkcionalnosti informacionog sistema e-Nabavke: elektronska dostava ponuda, žalbi, komunikacija s ponuđačima, te e-katalozi. Prijedlozi koji su zahtijevali da se sve odvija isključivo elektronski, nisu prihvaćeni u potpunosti, jer se želi ostaviti mogućnost i fizičke dostave u slučajevima kada to tehnička ograničenja nalažu.
Ipak, zakon ide u pravcu potpune digitalizacije, što će se dodatno urediti kroz podzakonske akte.
Kraj taktiziranja: Prijedlog da se žalbe ne mogu predati "pet minuta do ponoći"
Jedan od zanimljivijih pokušaja da se spriječi zloupotreba prava na žalbu jeste prijedlog da se zabrani podnošenje žalbi na tendersku dokumentaciju u posljednja tri dana roka za dostavu ponuda. Argument je bio da se time često blokira postupak iz čiste taktike.
Međutim, prijedlog je odbijen – jer zakon već definiše početak roka za žalbu od trenutka objave dokumentacije, što se smatra dovoljnom zaštitom.
Elektronski dosije ponuđača – zamisao ispred vremena
Zamislite sistem u kojem bi svi kvalifikacijski dokumenti ponuđača bili automatski dostupni iz jedne baze: poreske potvrde, uvjerenja, izvod iz registra… Upravo to je predloženo kroz ideju "registriranog ponuđača" i e-dosijea.
Iako je ideja prepoznata kao korisna, odbijena je – jer trenutačne baze podataka nisu ažurne ni povezane. No, u obrazloženju stoji i nada: ovaj prijedlog bi mogao zaživjeti kroz unapređenja informacionog sistema u budućnosti.
Sankcije za službenike koji griješe? Ne još
Postojao je prijedlog da se zakon jasno izjasni o odgovornosti i sankcijama za službenike za javne nabavke koji svojim propustima nanesu štetu. Očekivano, došao je iz prakse, gdje službenici često nemaju dovoljno znanja, ali ni odgovornosti.
Agencija je odgovorila da se to ne može uređivati Zakonom o javnim nabavkama, već kroz opće propise o radnim odnosima i disciplinskoj odgovornosti.
"Vječni članovi" komisija – bez ograničenja
Zanimljiva inicijativa pokušala je ograničiti broj komisija u kojima jedna osoba može sjediti godišnje, s ciljem sprečavanja institucionalnog “kumuliranja moći”.
Agencija je to odbila, uz argument da to nije moguće urediti univerzalno – jer ugovorni organi imaju različite kadrovske kapacitete. Preporuka je da se to reguliše internim aktima institucija.
Zanatlije i digitalizacija: Ne zna se svako logirati
Predloženo je da se ostavi prostor za alternativne, nedigitalne načine učešća, posebno za male ponuđače poput zanatlija koji nisu informatički pismeni ili nemaju pristup tehnologiji.
Iako empatija nije izostala, Agencija je jasno poručila: digitalizacija je strateški pravac, a svi akteri se moraju prilagoditi – “inače sistem ne može naprijed”.
Jedan potez u e-aukciji? Sistem nije igra ruleta
Inovativan prijedlog bio je da se e-aukcija ograniči na “jednu šansu” – ponuđač bi imao pravo dati još samo jednu nižu cijenu nakon početne.
Agencija je prijedlog odbila, uz ocjenu da bi se time izgubio smisao aukcije i uvela strategija čekanja, čime se umanjuje konkurencija.
Planovi nabavki na tri godine? Finansijski sistem ne prati
Neki su predložili da se, po uzoru na trogodišnje budžete, uvede trogodišnje planiranje nabavki. Međutim, praksa pokazuje da se budžeti formalno odobravaju na godišnjem nivou, što pravno i tehnički onemogućava trogodišnje planove u Zakonu.
Agencija poziva sve zainteresirane strane da nastave učestvovati u javnoj raspravi i dostavljaju dodatne prijedloge i komentare putem službenog maila: kontakt@javnenabavke.gov.ba.
S.B.
