BiH tone na ljestvici korupcije: Druga najkorumpiranija država u Europi

Bosna i Hercegovina je, prema ocjenama Transparency Internationala u BiH, svrstana na drugo mjesto među najkorumpiranijim državama Europe, rečeno je Feni na upit da prokomentarišu kako je godina na izmaku protekla u kontekstu borbe protiv korupcije.

Podaci Indeksa percepcije korupcije, koji mjeri doživljaj korupcije u javnom sektoru i obuhvata 184 zemlje na osnovu 13 nezavisnih istraživanja i anketa među stručnjacima i poslovnim subjektima, pokazuju da je Bosna i Hercegovina u 2025. ušla s najlošijim rezultatom u posljednjih deset godina.

Zabilježen je osjetan pad bodova, zbog čega se BiH nalazi na 114. poziciji od ukupno 180 rangiranih zemalja svijeta, čime je zauzela drugo mjesto na listi najkorumpiranijih europskih država.

Ovakav rezultat, kako se navodi, proizlazi iz činjenice da Bosna i Hercegovina funkcioniše kao država u kojoj postoji tek privid demokratije, dok je integritet izbornog procesa ozbiljno narušen.

Stranke koje su na vlasti sve češće posežu za netransparentnim finansiranjem izbornih kampanja, uz manipulacije izbornim pravilima kroz kupovinu glasova, zastrašivanje birača i zloupotrebu javnih resursa. Takve pojave bile su prisutne tokom kampanje 2024. godine, ali i na prijevremenim izborima održanim 2025. godine u Republici Srpskoj.

Kao jedan od ključnih problema ističe se i stanje u pravosuđu, koje je, prema ocjenama, izloženo snažnim političkim pritiscima, zbog čega u većini slučajeva nije u mogućnosti da efikasno procesuira i sankcioniše javne zvaničnike osumnjičene za zloupotrebu položaja.

"U ovoj godini naši donosioci odluka nisu uspjeli da donesu dva ključna zakona u oblasti pravosuđa koja se očekuju, a prijedlozi koji su trenutno u opticaju ne ispunjavaju preporuke Venecijanske komisije prvenstveno o mjerama za sprečavanje sukoba interesa, transparentnosti, nezavisnosti i borbe protiv korupcije. Pa čak ni postojeće odredbe o imovinskim kartonima i interesima u pravosuđu se ne primjenjuju dosljedno", kažu iz Transparencyja za Fenu.

Istovremeno, navodi se da se značajan dio pravosudne zajednice usprotivio ovim procedurama, zahtijevajući njihovo preispitivanje pred Ustavnim sudom, uz pozivanje na zaštitu ličnih podataka. Iako se od pravosuđa očekuju konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, tokom 2025. godine ostao je veliki broj neriješenih afera, koje karakterišu višemilionski iznosi, a institucije pravosuđa na njih, kako se ističe, ne reaguju.

"Sve je nekako počelo sa "Viaductom" zbog kog smo izgubili više od 110 miliona maraka, a ovu godinu završavamo sa gubitkom još oko 240 mil. Za otkup vlastitih prirodnih bogatstava od ruskog oligarha Rašida Serdarova. Uzmemo li pri tome izvještaj Pravobranilaštva BiH od prije nekoliko mjeseci koje je na zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH procijenilo da nam prijete međunarodni sporovi čija ukupna vrijednost premašuje milijardu KM, situacija se ne čini uopšte blistava, pogotovo jer je riječ većinom o koncesionim ugovorima u kojima druga strana apsolutno nije izvršila svoje obaveze", navode iz Transparencyja.

S obzirom na to da je riječ o eksploataciji prirodnih resursa, podsjeća se i na stav Transparency Internationala kao globalnog pokreta, prema kojem korupcija sve snažnije utiče na sposobnost država i društava da zaštite okoliš, ali i aktiviste koji se zalažu za njegovo očuvanje.

U državama koje imaju slabije mehanizme zaštite životne sredine uočen je viši stepen korupcije, a propisi, čak i kada postoje, često se ne provode na adekvatan način. Kao osnovni razlog navodi se korupcija koja podriva institucije zadužene za regulaciju i nadzor u ovoj oblasti.

"Mi tome svjedočimo svakodnevno u svim gradovima i mjestima širom Bosne i Hercegovine gdje je posljednjih mjeseci vazduh toliko nezdrav da se ne preporučuju izlasci iz zatvorenih prostora za brojne osjetljive grupe društva. Brojne afere koje su potresale bh. javnost su ostale bez institucionalnog odgovora, što i ne čudi, jer BiH funkcioniše kao hibridni režim u kojem su demokratske forme i mehanizmi odgovornosti formalno uspostavljeni i to samo dijelom, ali je funkcionisanje sve četiri dimenzije – demokratskog procesa, procesa donošenja odluka, sistema odgovornosti i raspodjele javnih resursa, snažno uslovljeno partikularnim interesima", rečeno je za Fenu.

Na kraju se navodi da političke partije, kao glavni nosioci nepravilnosti i procesa zarobljavanja institucija, imaju efektivnu kontrolu nad raspodjelom javnih sredstava. Time se, kako se ističe, obesmišljava ključni mehanizam političke odgovornosti – izborni proces, dok donošenje odluka ostaje suštinski neinkluzivno, bez strateškog utemeljenja i uz vrlo ograničenu upotrebu relevantnih pokazatelja. U takvom ambijentu, procesi odlučivanja često se svode na formalno-proceduralni okvir kroz koji se partikularni interesi političkih subjekata pretvaraju u zvanične odluke.