Četiri općine u BiH u utrci za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja

Četiri općine u BiH odlučile su se da idu u proces poboljšanja poslovnog okruženja kako bi dobile međunarodni pečat kvaliteta. Radi se o općini Prijedor i gradu Banja Luka iz RS-a i općinama Ljubuški i Sanski Most iz Federacije. Ove aktivnosti se provode u sklopu pilot projekta "Certifikacija povoljnog poslovnog okruženja u jugoistočnoj Europi - međunarodni pečat kvaliteta za općine s povoljnim okruženjem za poslovanje".

Danijela Pejić, glasnogovornica Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu suradnju Republike Srpske, kaže da srbijanska Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj NALED (poslovna asocijacija sastavljena od privatnog, javnog i civilnog sektora) od 2007. godine vodi ovaj proces u Srbiji. Kao rezultat ove inicijative, do sada je u toj zemlji certificirano 17, a u procesu se nalazi trenutno preko 55 lokalnih samouprava.

"Prepoznajući kvalitet, kao i sam značaj širenja programa i na zemlje u regionu, NALED je uz pomoć Njemačkog društva za međunarodnu suradnju - GIZ i financijsku podršku Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Europu – ORF, inicirao ideju regionalne certifikacije općina u četiri zemlje jugoistočne Europe - BiH, Srbiju, Makedoniju i Hrvatsku", navodi Pejić.

Poboljšanje konkurentnosti regije

Iz Ministarstva ističu da je suština projekta da se podigne konkurentnost i prepoznatljivost regije, koji kao takav može biti interesantniji investitorima te da se standardiziraju procedure, informacije i usluge koje općine trebaju pružiti investitorima.

"To konkretno znači da izabrane općine u roku od 1,5 godina moraju ispuniti unaprijed definiranih 12 kriterija koji su vrlo detaljno razrađeni i kojima je unaprijed dan stupanj važnosti i adekvatan ponder od sustava izdavanja građevinskih dozvola, kvaliteta i dostupnosti informacija, adekvatne infrastrukture i pouzdanih komunalnih usluga, partnerstva sa privatnim sektorom, transparentne porezne politike i politike naplate taksi, sposobnosti da upravlja kreditnim potencijalom, itd.", kaže Pejić za eKapiju.

Ističe da je sustav evaluacije neovisan, detaljan te traje nekoliko mjeseci, a rade ga neovisni evaluatori. Nakon toga općine mogu dobiti preporuke za evenutalne dorade u roku od nekoliko mjeseci i nakon toga slijedi sustav verificiranja. Verifikacijsko tijelo izdaje certifikat i bit će sastavljeno od strane nadležnih ministarstava, gospodarstvenika, regionalnih partnera i certifikat će imati regionalnu vrijednost. Ovaj proces paralelno teče u Republici Srpskoj i FBiH. U Republici Srpskoj glavni partner je Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu suradnju, a u FBiH Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.

Oštri kriteriji

Nakon završetka projekta, koji traje 18 mjeseci, općine bi, ukoliko ispune standarde, dobile prepoznatljiv certifikat kao općine sa pozitivnim poslovnim okruženjem. "Ne znači da će sve općine koje uđu u proces će dobiti certifikat, jer postoje eliminacioni kriteriji. Certifikat se dobija ukoliko se pojedinačni kriteriji ispune sa najmanje 75%", kaže za eKapiju Pejić. Navodi da nakon isteka trogodišnjeg razdoblja, općine ponovo prolaze proceduru certifikacije, a kriteriji se konstantno nadograđuju.

Plan Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu suradnju je da se iskustva iz projekta, po njegovom završetku, prenesu i na ostale općine u Republici Srpskoj i da se uspostavi trajan sustav certificiranja općina. "Kada je u pitanju ujednačavanje praksi među entitetima, ovo sigurno vodi ka tome jer su kriteriji ne samo isti u BiH, nego u cijeloj regiji", kažu u Ministarstvu.

Danijela Kozina