Za bh. firme uvođenje informacionih tehnologija još uvijek trošak, a ne investicija

Uvođenje informacionih tehnologija može pomoći malim i srednjim preduzećima (MSP) da povećaju produktivnost, smanje troškove, što vodi i do povećanja njihove konkurentnosti na tržištu.

Evropska preduzeća su to davno prepoznala. Prema istraživanjima različitih istraživačkih agencija kompanije koje u većoj mjeri koriste informacione i komunikacione tehnologije rastu i oko 3,8% godišnje, a one koje ih ne koriste samo oko 0,4%.

Vedrana Ajanović, marketing menadžer u BIT centru u Tuzli, koji je svojevrsni inkubator za poduzeća koja se bave razvojem IT rješenja za različite korisnike, ističe da njihova dosadašnja iskustva pokazuju da mala i srednja preduzeća u BiH nisu na visokom stupnju razvijenosti softvera koji bi im omogućio efikasnije poslovanje.

Slab interes za uvođenje IT rješenja u poslovanje

Kao problem navodi to što ne postoji dovoljno razvijena svijest o potrebi uvođenja i ulaganja u ove vrste tehnologije. Osim toga čini se da mala i srednja preduzeća još ne shvaćaju da ulaganje u IKT ne znači trošak, nego investiciju koja će im omogućiti smanjenje troškova i bolju konkurentnost, kaže Ajanović.

Inače, više od 70 posto kompanije koje rade u sklopu ovog centra svoje proizvode plasiraju u inostranstvo, dok 30 posto svojih proizvoda tj. IKT rješenja rade za domaće tržište. Kao razlog zašto oko 20-tak preduzeća koja posluje u sklopu ovog centra najviše rade sa stranim kompanijama ističe da se tu ne radi samo o nedostatku potražnje na domaćem tržištu, nego i o sigurnoj naplati koje imaju kada posluju s inostranstvom.

Također, neke firme ne bi mogle na domaćem tržištu naći klijente za svoje proizvode, jer se radi o rješenjima visoke tehnologije. Ipak, ono što ohrabruje je, kaže, procjena navedena u Strategiji razvoja informacionog društva, da će informatičko tržište u BiH u narednom periodu doživjeti određeni bum.

IT podiže produktivnost kompanija

Nedim Pašić, direktor kompanije DataLab BH, vodeće kompanije za razvoj poslovne programske opreme za mala i srednja preduzeća u Adiatik regiji, govoreći za eKapiju o tome koliko su MPS otvoreni uvođenju informacionih sistema kaže da su u praksi generalno suočeni sa X i Y tipovima preduzeća, sa jako puno varijacija.

"Imate X preduzeća koja su spremna da se uhvate u koštac sa novim izazovima i vode vlastita preduzeća u pravom smjeru i Y koja su određena lošim odlukama u prošlosti. Ona se bave prošlošću i alociraju resurse uvijek opterećeni retroaktivnim ciljevima, čije efekte trpe godinama i degradiraju supstancu preduzeća. Ta preduzeća usprkos tome ne žele da mijenjaju zatečeno dok im voda ne dođe do grla", kazao je Pašić.

Ističe da su ova preduzeća gubitnici jer su oportunitetni toškovi koje imaju u radu višestruko veći od ozbiljnih konkurenata.

"Ako vam treba tri dana da obračunate plate, a konkurent to uradi na klik, jasna je stvar ko tu gubi. Kada se radi o PDV prijavi, to je posao koji pojedine fime rade po 10 dana, a Pantheon (poslovno-informacioni sistem) korisnici to urade za pola minute i bave se pametnijim i profitabilnijim poslom", objašnjava na slikovito Pašić.

Ističe da je jako puno tih operativnih poslova u kojima informacione tehnologije podižu produktivnost do neslućenih granica.

No, glavni uzrok niskoj produktivnosti preduzeća u BiH ipak, smatra, leži u upravama tih preduzeća i liderima sa slabim kompetencijama, koji su loše savjetovani i nedovoljno spremni na promjene. Na takav se način stvaraju organizacije koje na tržišnom prostoru vodi inercija, a ne upravljačka i liderska sposobnost i vizija.

"Na tržištu imate kompanije, koje su vođene pogrešno koncipiranim odlukama, u poslovnu informatiku uložili stotine hiljada maraka te godine implementacije, a ni danas nisu ostvarili postavljene ciljeve. Sa druge strane imate kompanije koje sa ulaganjem od hiljadu do nekoliko hiljada KM i deset-dvadeset sati edukacije, u roku sedam do mjesec dana unaprijede poslovanje u svim relevantnim pokazateljima", kaže nam Pašić.

D.Kozina