Hidroelektrana na Ugru čeka dogovor entiteta

Zajednička međuentitetska izgradnja hidroelektrane na rijeci Ugar već četiri i po godine "tapka" u mjestu, i po svemu sudeći radovi neće početi uskoro, jer nadležni uporno prebacuju "lopticu odgovornosti" sa jednih na druge.

Dok u resornom ministarstvu u Vladi RS tvrde da iz FBiH nikada nisu dobili konkretan prijedlog za realizaciju projekta, njihove kolege iz FBiH uvjeravaju da Vlada RS nije izrazila interes za dalji nastavak zajedničkih aktivnosti iskorištavanja vodopotencijala rijeke Ugar.

U Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH, rekli su da je 6. novembra 2007. godine, između entitetskih vlada dogovoreno da se ide u osnivanje zajedničkog preduzeća za proizvodnju električne energije iskorištavanjem hidropotencijala rijeke Ugar. Naveli su da su 15. decembra 2008. godine resornom ministarstvu u Vladi RS dostavili prijedlog principa i aktivnosti za uspostavu preduzeća, ali da nisu dobili pismeni odgovor.

"Na zajedničkom sastanku 5. februara 2010. godine u Banjaluci dogovoreno je da entitetske vlade zaključe sporazum o istraživanju i razvoju projekta, kojim bi se uredili međusobni odnosi, prava i obaveze, te je dogovoreno da predstavnici RS dostave inicijalni prijedlog, što do danas nije urađeno", naveli su u federalnom ministarstvu i dodali da međuentitetski sporazum za izgradnju HE na Ugru nikada nije potpisan, te da Vlada RS nije izrazila interes za dalji nastavak zajedničkih aktivnosti.Međutim, sa druge strane podsjećamo na izjavu Milana Baštinca, pomoćnika ministra za elektroenergetiku RS, koji je rekao da problem definitivno nije u Banjaluci, jer su pokušavali da sa drugom stranom pričaju na tu temu.

"Bilo je nekih dogovora od prije, ali od strane FBiH nikad nije bilo konkretnih prijedloga u vezi s početkom realizacije", rekao je Baštinac, dok u dopisu Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS stoji da je po ovom pitanju bilo razgovora, ali bez konkretnijih dogovora.

Pored toga, evidentno je da ovaj, po mnogima značajan projekat, koče i nesuglasice između dvije elektroprivrede u FBiH, pa jedni smatraju da su izabrani kao nosioci projekta, dok drugi tvrde da nosioci nisu precizirani.

U "Elektroprivredi HZ Herceg Bosne" rekli su da su u okviru Odluke Vlade FBiH o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata određeni nosiocem aktivnosti za 11 novih proizvodnih objekata, među kojima su i oni na rijeci Ugar: Ugar ušće, HE Ivik i HE Vrletna kosa. Naveli su da bi Vlada FBiH, zajedno s Vladom RS, trebalo da utvrdi modalitete i definiše sve što je u njihovoj nadležnosti i što je potrebno za realizaciju projekta. Dodali su da je Svjetska banka osigurala grant sredstva i pokrenula izradu studije u cilju ažuriranja vodoprivredne osnove, koja će biti korištena kao model u planiranju, razvoju i upravljanju vodenim resursima na slivu rijeke Vrbas, gdje su i pomenute HE na Ugru.

"Ugovor je potpisan sa danskom firmom `Cowi` i uskoro se očekuje njeno okončanje, dok aktivnosti na izradi u ime BiH vodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH", rekli su oni i izrazili očekivanje da će entitetske vlade definisati modalitete i uslove za nastavak projekata.

U "Elektroprivredi BiH" Sarajevo kazali su, pak, da nisu upoznati s tim da je donesen akt Vlade kojim su precizirani nosioci aktivnosti na pripremi i realizaciji ovih projekata. Oni su naveli da je prema odluci Vlade FBiH, 15. februara 2010. godine, u članu šest navedno da će vlade FBiH i RS posebnim aktom dogovoriti način, principe i nosioce aktivnosti u vezi s izgradnjom HE Ugar ušće, HE Vrletna kosa i HE Ivik.

"Jedan od preduslova za izgradnju ovih elektroenergetskih objekata je izrada studije, kojom će biti precizirani potencijalni objekti, parametri i definisani nosioci narednih aktivnosti", rekli su u "Elektroprivredi BiH". Sa treće strane, u "Elektroprivredi RS" rekli su da nisu učestvovali u izradi projektne dokumentacije za ovaj projekat, niti da su imali bilo kakve razgovore sa elektroprivredama u FBiH po ovom pitanju.

Dogovor

Delegacije vlada RS i FBiH, predvođene tadašnjim premijerima Miloradom Dodikom i Nedžadom Brankovićem, dogovorile su 6. novembra 2007. na Jahorini da formiraju zajedničko preduzeće za izgradnju hidroelektrane Ugar. Tada je i dogovoreno da novac uložen u to preduzeće bude u omjeru 50:50 odsto. Hidroelektrana bi, prema zamisli, imala instalisanu snagu veću od 30 megavata, što bi zahtijevalo investiciju u vrijednosti od 50 do 60 miliona evra.