KTK bez struje, upitan angažman 200 radnika

Isključenje struje u pogonima i objektima visočkog KTK vrhunac je krize u kojoj već godinama funkcionira to preduzeće. Pregovori uprave i nadležnih u Elektrodistribuciji ne idu u pravom smjeru. Prema posljednjim informacijama, upitno je hoće li struja uskoro biti uključena. Zbog toga je upitna i realizacija ranije ugovorenih ranije lon poslova u Fabrici obuće Goruša i angažman oko 200 radnika. Većinski vlasnik Kombinata je Vlada Federacije, a ovo je preduzeće još je jedan primjer katastrofalnog odnosa vlasti prema imovini čiji je titular.

Uglavnom prazne proizvodne hale i radnici pred kapijom već godinama su slika visočkog KTK, nekada vodećeg kožarsko-tekstilnog kombinata. Okosnica visočke privrede je na izdisaju, izuzev objekata koje pod najam koriste druge firme - u KTK radi tek nekoliko pogona.

Čini se da je ovo i svačije i ničije. Ko god je ušao mislio je da je to njegovo i da može se ponašati kako hoće, kaže Rašid Dedić, predsjednik Sindikata KTK Visoko.

Većinski vlasnik Kombinata je Vlada Federacije, iako je prema zvaničnim podacima Komisije za vrijednosne papire 67% kapitala ovog preduzeća upisano na ZDK. Naime, upravljanje tim kapitalom, zbog interesa za privredu Federacije, preneseno je u nadležnost Vlade Federacije, iako se o tome nikada nisu očitovale i kantonalne vlasti.

U ovom slučaju trebala bi Vlada ZDK-a donijeti odluku da te svoje dionice, odnosno vrijednost kapitala, ustupa Vladi Federacije, odnosno Ageniciji za privatizaciju Federacije. Međutim, nikad Skupština ZDK-a takvu odluku nije donijela, tvrdi Asmir Hodžić, bivši v.d. direktor KTK Visoko.

Upitno je da li bi stanje u KTK bilo drugačije da je to preduzeće i faktički u vlasništvu ZDK-a, no činjenica je da su brojni pokušaji federalnih vlasti da se imovina KTK privatizira ostajali bez uspjeha. U odnosu na početni bilans, vrijednost kapitala u KTK u međuvremenu je umanjena za desetine miliona maraka.

Zbog toga smo najavljivali i tužbu protiv resornog ministarstva i Vlade i Nadzornog jer mislimo da su oni ti koji su najodgovorniji što je ovakva situacija, naglašava Eniz Babić, sekretar Sindikata KTK Visoko.

Od svojevremeno nekoliko hiljada na evidenciji uposlenih u KTK sada je oko 500 radnika, a stvarno je angažirana tek polovica.

Radnici KTK nemaju povezan radni staž 13 godina, radnička potraživanja premašuju 7 miliona KM po osnovu neisplaćenih plata, nemaju zdravstvenog osiguranja već duži niz godina, kaže Ramiz Omanović, predsjednik Granskog sindikata tekstila kože i obuće FBiH.

Visočki KTK još je jedan primjer katastrofalnog odnosa vlasti prema imovini čiji je titular. Imovina tog preduzeća je pod hipotekom zbog dugovanja Poreznoj upravi i bankama ili je predmet namirenja po pravosnažnim sudskim presudama radnika. Sve su to i potencijalni pokretači stečaja u KTK. Ako se do tada niko od njih ne odluči za pokretanje tog postupka, političari koji su kumovali ovom stanju će u izbornoj godini koja slijedi nuditi neke nove programe restrukturiranja i spašavanja posrnulog giganta.