Bezvizni režim uskoro na reviziji

Evropski parlament izglasaće odluku o uvođenju ubrzanog mehanizma suspenzije bezviznog režima na sjednici u srijedu, 11. septembra, saznaju "Nezavisne novine".

Mehanizmom će biti omogućeno da na traženje zemlje članice EU, uz ispunjavanje određenih preduslova, Evropska komisija, nakon pribavljanja mišljenja Savjeta EU i Evropskog parlamenta, donese odluku o privremenoj suspenziji bezviznog režima na period od šest mjeseci.

Nakon EP, potrebno je i da ministri untrašnjih poslova EU potvrde tu odluku, što se najkasnije može desiti u decembru, nakon čega bi odluka i definitivno bila objavljena u "Službenom glasniku EU".

Glavni razlog za donošenje odluke o mogućnosti vraćanja viza su lažni azilanti sa zapadnog Balkana, odnosno iz Srbije, Makedonije, Albanije, BiH i Crne Gore, koji su nakon ukidanja viza podnosili zahtjeve za azil u zemljama članicama EU, iako su znali da nemaju nikakve šanse za dobijanje azila.

Iako se to nigdje decidno ne spominje, upravo su ove zemlje "cilj" mjera koje donosi EU.

Ukoliko klauzula bude usvojena u sadašnjoj formi nacrta, osnov za prijedlog za uvođenje viza će biti "značajan i iznenadan porast aplikacija koji bi imao za posljedicu pritisak na sistem azila u periodu od šest mjeseci u poređenju sa istim periodom prethodne godine".

"Predloženi amandman predstavlja odgovor Evropske komisije na nedavno uočene zloupotrebe viznog sistema EU. Uočljivo je da značajan broj građana trećih zemalja iskorištava viznu liberalizaciju kako bi putovali na teritoriju EU i tamo podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu za koji realno postoji malo opravdanja", navodi se u obrazloženju.

Predlagač, takođe, jasno stavlja do znanja da samo porast broja lažnih azilanata neće biti dovoljan razlog za suspenziju bezviznog režima, jer će Komisija, prije donošenja odluke, morati razmotriti izvještaje Evopske službe za granice (Frontex), zatim izvještaje Evropske kancelarije za žalbe, kao i "ukupne posljedice povećane migracije po EU", ali i političke implikacije odluke.

Koliko je realno da vize, konkretno za BiH, budu ponovo uvedene ukoliko se nastave negativni trendovi zloupotrebe azila od strane naših građana, teško je procijeniti. Dio naših sagovornika upućuje i na dio obrazloženja amandmana koji govori o potrebi da Komisija, osim na interese zemalja članica koji traže suspenziju, pažnju obrati i na treće zemlje koje bi bile pogođene mehanizmom suspenzije bezviznog režima.

"To bi praktično moglo značiti da je Komisija zabrinuta za negativne političke efekte koje bi uvođenje viza moglo imati na zemlje zapadnog Balkana, posebno sad u ovoj osjetljivoj fazi, u kojoj je većina zemalja čvrsto krenula na evropski put", navodi jedan od naših sagovornika.

Osim toga, nezvanično smo saznali da će primjena klauzule biti teško sprovodiva u praksi.

"Kada zemlje članice podnesu zahtjev za uvođenje viza, Komisija će vjerovatno prvo tražiti da se primijene druge mjere, a suspenzija bezviznog režima bi ostala kao zadnja mjera. Tako da bi procedura mogla trajati i do dvije godine", objasnio nam je dobro upućeni sagovornik.