Holding ERS ide ka centralizaciji

Najavljena reorganizacija "Elektroprivrede RS" (ERS) u 2014. ići će u pravcu objedinjavanja postojećih zavisnih preduzeća u jednu do dvije kompanije sa neuporedivo većim potencijalom za investicije u izgradnju novih energetskih objekata, smatraju njeni akcionari i stručnjaci.

Ekonomski eksperti kažu da sadašnja organizacija i upravljanje matičnim i 11 zavisnih preduzeća unutar mješovitog holdinga ERS ograničava optimalno korištenje njenih resursa.

Tržišna vrijednost tri hidroelektrane, dvije termoelektrane i pet distributivnih preduzeća iz sistema ERS na Banjalučkoj berzi iznosi oko 560 miliona KM, što je svega 15 odsto knjigovodstvene vrijednosti. Lani je osam zavisnih preduzeća ostvarilo dobit u zbirnom iznosu od 17 miliona KM, i ako se od toga oduzme ukupan gubitak preostala dva preduzeća od 9,5 miliona KM, dobijemo da je ukupan prinos na kapital svega 0,2 odsto.

Eksperti ističu da postoje dva aspekta promjene pri čemu se jedan odnosi na obezbjeđenje efikasnije i racionalnije organizacije, a drugi na stvaranje uslova da se slobodna sredstva amortizacije i dio profita namijenjenog razvoju objedine u cilju finansiranja kapitalnih projekata.

Reorganizaciju ERS najavili su Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS, i Zoran Tegeltija, ministar finansija, govoreći o predstojećoj izradi ekonomske politike za 2014. godinu. Tegeltija je kazao da je procjena da je ERS organizaciono dosta usitnjena i da kao takva teško može da ispoštuje očekivanja za realizaciju velikih investicija.

Na potrebu promjene organizacije ERS još prije dvije godine ukazao je Milorad Dodik, predsjednik RS, navodeći da je namjera stvoriti jedno pravno lice sa pravom na investiranje i mogućnosti da sa nivoa matičnog preduzeća upravlja investicijama na nižim lokalitetima.

U Društvu za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) RS, drugom po veličini akcionaru ERS, vjeruju da bi reorganizacija tog sistema doprinijela efikasnijem poslovanju i time omogućila ostvarivanje većeg profita, što je u interesu svih akcionara.

"Spajanjem svih preduzeća iz sistema ERS ili spajanjem pet proizvodnih preduzeća, dobili bismo respektabilnu kompaniju koja bi imala finansijske i kadrovske resurse da gradi nove kapacitete i finansira razvojne projekte velike vrijednosti. Pored toga, ne mislim da je nemoguće da se tako efikasno preduzeće, pored Banjalučke berze, listira i na berzi u Varšavi ili Londonu, što bi otvorilo nove mogućnosti da se kroz zaduživanje emisijom obveznica, ili dokapitalizacijom uz zadržavanje većinski državnog paketa, prikupi novac za finansiranje novih proizvodnih kapaciteta", kazao je Darko Lakić, direktor Društva za upravljanje PREF-om.

Pored reorganizacije, za razvoj elektroenergetskog sektora je, kako ocjenjuje, veoma važno da se socijalna politika izmjesti iz ERS u institucije koje se bave socijalnom politikom.

"Mislim da nismo dovoljno bogato društvo da svi dobijaju subvencije kroz cijenu struje. Dakle, oni koji imaju mogućnosti treba da plaćaju cijenu energije koja omogućuje održiv razvoj tog sektora, dok se kroz socijalnu politiku treba omogućiti niža cijena energije za potrošače koji ne mogu platiti tržišnu cijenu", kazao je Lakić.

Zdravko Milovanović, stručnjak za elektroenergetski sektor i profesor na Mašinskom fakultetu u Banjaluci, kaže da je nezahvalno predviđati šta će promjena organizacije ERS donijeti bez uvida u predloženi model.

"Centralizacija nosi svoje prednosti i mane. Sigurno je da bi objedinjavanje određenih jedinica i funkcija dovelo do ušteda i pojednostavilo odlučivanje u ERS, s tim da se i prema direktivama EU u oblasti energetike sistem mora razdvojiti, barem u finansijskom smislu, na proizvodni i distributivni dio", rekao je Milovanović.

On kaže da restrukturiranje energetskog sektora zahtijeva temeljnu analizu koja bi podrazumijevala i izmjene drugih zakona, napominjući da ne treba zanemariti ni interese lokalnih zajednica.

Postojeća organizacija Mješoviti holding "Elektroprivrede RS" čine matično preduzeće u Trebinju, pet proizvodnih preduzeća - Hidroelektrane na Trebišnjici, HE na Drini i HE na Vrbasu, Rudnik i termoelektrana Ugljevik i RiTE Gacko, zatim, distributivna preduzeća "Elektrokrajina", "Elektrodoboj", "Elektrobijeljina", "Elektrodistribucija" Pale i "Elektrohercegovina", te Istraživačko-razvojni centar elektroenergetike (IRCE) iz Istočnog Sarajeva.