Strategija razvoja turizma: Zašto BiH ne želi novac EU?

Evropska unija je u julu 2013. godine blokirala dva projekta namijenjena turističkoj industriji i malim i srednjim preduzećima, vrijedna oko 4,5 miliona eura. Od tog dana pa do danas problem i dalje čeka na rješenje, a bosanskohercegovačke vlasti ne obraćaju pažnju na propuštene prilike i projekte koji su mogli poboljšati ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Stari razlozi i političke borbe uzimaju danak jednoj od najperspektivnijih grana bh. privrede – turizmu.

Neki stari razlozi

Bosna i Hercegovina nema efikasan mehanizam koordinacije koji bi osigurao prenošenje i primjenu relevantnog zakonodavstva Evropske unije. Kao rezultat toga, država ne može jednoglasno pristupiti EU u pitanjima koja se odnose na proces evropskih integracija. Ovaj problem reflektira se i na određene IPA projekte usljed čega najviše trpe krajnji korisnici finansijskih sredstava usporavajući tako priliv prijeko potrebnog evropskog novca. Takvo ponašanje ilustrira Duljko Hasić, analitičar iz Vanjskotrgovinske komore BiH, u izjavi za SETimes, kad je rekao da “u vrijeme kad hiljade ljudi ostaju bez posla, neko vam nudi novac, a vi ga odbijate. Kao da nikoga nije briga za taj novac. Vlasti se nisu mogle dogovoriti oko osnovnih stvari: koordinacije i strategije kako podijeliti novac i preuzeti odgovornost za dobijena sredstva. Turizam u Bosni i Hercegovini tek je u razvojnoj fazi, a ta su sredstva nužna za razvoj. Kad se razvija turizam, jačaju sve privredne grane. Međutim, čini se da vlasti to ne zanima.”

Svi potencijali turizma

Turizam je neupitno jedan od najvećih potencijala Bosne i Hercegovine. Prošle godine BiH je posjetilo gotovo 750.000 turista. Od ovih posjeta koristi imaju svi, uključujući državu, hotele, restorane, kafiće, aerodrom itd. Indirektno se formira niz poslova koji zadovoljavaju potrebe stranih turista i time se potpomaže rješavanje pitanja nezaposlenosti, jednog od najvećih problema u BiH. Istovremeno, BiH nema državnu strategiju za razvoj turizma koja je važna za koordinaciju aktivnosti u ovom sektoru, ali i za potrebe privlačenja sredstava iz fondova Evropske unije.

Kako EU fondovi pomažu turizmu?

Novac iz EU fondova može se iskoristiti za potrebe razvoja turizma na nekoliko različitih načina. Prije svega, u okviru IPA II komponente prekogranične saradnje moguće je primijeniti projekte koji bi putem jačanja susjedskih odnosa doprinijeli i razvoju turizma. Jedini uvjet jeste da se projekt primijeni posredstvom aktera iz dvije države i Bosne i Hercegovine. Trenutno se ova vrsta projekata može raditi s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Neki od provedenih projekata su: izgradnja biciklističke staze na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske u okviru napora za promoviranje ruralnog turizma, kao i razvoj i promocija spa centara u sektoru zdravstvenog turizma u okviru prekograničnih projekata Bosne i Hercegovine i Srbije.

Osim toga, EU je podržala i druge vrste projekata koji su se bavili problematikom turizma. Tako je 2012. godine započeo projekt vrijedan 1,9 miliona eura, namijenjen relevantnim ministarstvima koja se bave turizmom, i pomoću toga nastoji se doći do zajedničkog plana i ideja o promoviranju Bosne i Hercegovine kao atraktivne turističke destinacije. U okviru toga održane su radionice s ciljem obuke određenih državnih službenika i ostalih učesnika o načinu promoviranja BiH. Također, plaćen je i boravak predstavnika stranih turističkih organizacija s ciljem upoznavanja ljepota Bosne i Hercegovine i otvaranjem novih linija za posjete. Ovo su samo neki od primjera kakve projekte BiH rizikuje da izgubi u slučaju da novac i dalje ostane blokiran zbog nemarnosti i neefikasnosti bh. vlasti.

Hrvatska se priprema za EU fondove

Istovremeno, naš prvi susjed Hrvatska uveliko se priprema za korištenje mnogo značajnijih EU fondova za razvoj turizma. Za finansijski period 2014–2020 EU će podržavati projekte koji se u okviru sektora turizma bave trima ključnim oblastima: javnom turističkom infrastrukturom, poslovnom turističkom infrastrukturom i ljudskim potencijalima u turizmu.

U sastavu javne turističke infrastrukture podržat će se niz projekata koji se bave izgradnjom kongresnih dvorana, golf-igrališta, sportsko-turističkih centara, turističkih ruta i puteva itd. U okviru poslovno-turističke infrastrukture Evropska će unija podržati projekte modernizacije smještajno-ugostiteljskih objekata, unapređenje hotelskih sadržaja za razvoj zdravstvenog turizma, spa i wellness centre itd.

Konačno, veliki fokus je i na projektima osposobljavanja zaposlenih u ovom sektoru da odgovore svim izazovima koji im se nameću. Shodno tome, Hrvatska radi na donošenju Strategije razvoja hrvatskog turizma 2013 – 2020, te definiranju strateških razvojnih područja. Istovremeno, Bosna i Hercegovina nema ni strategiju razvoja kao ni strategiju iskorištavanja fondova Evropske unije. Zaključci za BiH se nameću sami, a na bh. vlastima je da ih prepoznaju i primijene.