
04.12.2013 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba
Našom zakonskom regulativom je definirano da pri prodaji nekretnina potrebno imati energetski certifikat. No, podatak da je u Federaciji tek 30-tak objekata sa tim certifikat pokazuje koliko se ova odredba poštuje.
Od početka sljedeće godine agencije u Hrvatskoj neće smjeti oglašavati nekretnine za prodaju ukoliko iste ne budu imale energetski certifikat. Naime, oglasi za nekretnine koji ne budu imali naveden energetski razred kaznit će se s novčanom kaznom i do 30.000 kuna. Iako je legislativa o energetskoj efikasnosti stupila na snagu prije 7-8 godina u Hrvatskoj energetske certifikate ima samo oko 5 posto objekta. Razlog je, kako navode, to što vlasnici nemaju novaca da ga plate. Ulaskom u EU primjena tih odredbi je pooštrena, a aktivnosti na dobivanju tih certifikata su se intenzivirane.
O tome kakvo je stanje u BiH Samra Prašović, voditeljica projekata "Energetsko certificiranje objekata u FBiH" u Centru za ekonomski, tehnološki i okolinksi razvoj (CETEOR), koji se bavi ovom problematikom, za eKapija.ba kaže da se slabo što uradilo u ovoj oblasti kod nas i da znatno kasnimo za Hrvatskom.
Kod nas se tek donosi posebna regulativa koja regulira ovu oblast. RS-u je već donio Zakon o energetskoj efikasnosti, ali za njegovu učinkovitu provedbu na terenu nedostaje veliki set podzakonskih akata. Federacija je na pragu da donese poseban zakon o energetskoj efikasnosti. Trenutno je ova oblast u Federaciji regulirana dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju i shodno toj dopuni je napravljen set podzakonskih akata o energetskoj efikasnosti.
Sve su prilike da ćemo i mi čekati pet do 12 da bi se aktivnosti u ovoj oblasti intenzivirale, kažu nam stručnjaci iz ove oblasti.
''U Federaciji je tek oko 30-tak zgrada dobilo ovaj certifikat što je užasno mali broj obzirom da bi svi javni objekti trebali imati ovaj ceritifikat'', ističe Prašović.
Dodaje da je u postojećoj sekundarnoj legislativi na nivou Federacije već nazanačeno da se svi objekti koji se puštaju u promet na tržištu nekretnina, a veći su od 50 m2 i griju se na temepraturu veću od 12 stupnjeva Celzijusa, moraju prilikom sklapanja kupoprodajnog ili leasing ugovora posjedovati i energetski certifikat, navodi Prašović.
Vlasnik nekretnine koja ide na tržište dužan je platiti taj certifikat, a notar je dužan priložiti ga uz ugovor.
"Nažalost ni ovo, kao ni većina drugih odredbi po pitanju energetske efikasnosti, ni ove nije zaživjelo kod nas", kaže ona.
Ove odredbe dužne su provoditi i županije, ali do sada je samo par njih kroz svoju regulativu reguliralo ovu oblast, ali se ni ona na terenu često ne provodi.
"RH je sa svim ovim krenula prije nas i tek su unazad godinu dana intenzivirali te aktivnosti. Sada svi javni objekti moraju imati taj certifikat, kao i novi objekti koji se grade, te oni veći koji se renoviraju kao i oni koji se prodaju. Njih je ulazak u EU obvezao da to intezivno provode. Pozitivna stvar koja bi mogla ubrzati ove procese u Federaciji je usvajanje posebnog zakona o energetskoj efikasnosti čime bi izvršavanje obveza iz obasti energetske efikasnosti bilo izvjesnije'', smatra naša sugovornica.
D.Kozina
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.