Trhulj: Kvalitetna zakonska legislativa može urediti poslovni ambijent

Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj kazao je jučer u Mostaru kako  samo kvalitetna zakonska legislativa može urediti poslovni ambijent, stvoriti uvjete za održivi razvoj, za privlačenje investicija, ispunjavanje obveza koje imamo prema standardima i direktivama EU.

U skladu s tim spomenuto Ministarstvo je radilo na izradi 14 zakona, 3 Uredbe , 131 odluci i 61 informaciji, 30 rješenja i uradilo je Strategiju razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće.Također, rađena je Strategija razvoja drvne industrije i Strategija razvoja industrije građevinskog materijala i nemetala u Federaciji BiH, koje bi se u idućoj godini trebale naći na Vladi Federacije BiH i Parlamentu.

Prema Trhuljevim riječima, energetski sektor u Federaciji BiH je, kada se gleda po resorima, najbolji iako je bio najviše neuređen sektor iz razloga što je 2006. godine potpisan Sporazum o pristupanju energetskoj zajednici BiH, a time smo dobili sigurnost opskrbe i sve one pogodnosti koje nam pruža sudjelovanje u energetskoj zajednici.

"Šest zakona iz oblasti energije smo donijeli ili će biti doneseni u idućih nekoliko mjeseci (...). Tim zakonima se praktično pokreće i najveća reforma energetskog sektora u zadnjih 50 godina. Ta reforma se odnosi na otvaranje tržišta električne energije. Polovinom 2012. godine krenuli smo s otvaranje tržišta, tako je tržište otvoreno za potrošače koji su priključeni na 110 kilovoltnu mrežu, 35 kilovoltnu mrežu. U 2014. godini nas očekuje i otvaranje tržišta za potrošače na 10 kilovoltnoj mreži, a od 1. siječnja 2015. nas očekuje i puna liberalizacija tržišta električne energije", kazao je Trhulj.

Liberalizacija tržišta za posljedicu će imati veću konkurenciju i niže cijene električne energije za sve potrošače, pogotovo za industriju. U zadnjih nekoliko mjeseci pojavili su se i prvi privatni obskrbljivači električne energije.

Trhulj je najavio restrukturiranje elektroprivrednih poduzeća na način da dođe do razdvajanja djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe.

Kazao je kako su zadnjih pola godine intenzivno radili da se riješi pitanje duga za plin, odnosno predratnog i ratnog duga koji prema ruskoj federaciji iznosi 104, 8 milijuna dolara. "Uspjeli smo postići sporazum prema kojem je dug Federacije oko 51,5 posto, RS 48,5 posto od ukupnog duga. Ovo izmirenje duga vršit će se na račun klirniškog duga kojeg Ruska federacija ima prema BiH, a on iznosi oko 125 milijuna dolara i na taj način će BiH ostati oko 17 milijuna dolara", pojasnio je Trhulj.

Što se tiče sektora rudarstva i geologije, Trhulj je kazao kako su pokrenute reforme u pogledu stabilizacije rudnika dale pozitivne ruzultate. Tako je došlo do napretka u radu rudnika "Banovići", "Đurđevik" i "Gračanica", dok su u rudniku "Kreka" ogromni gubitci i tu će doći do kadrovskih promjena u upravi spomenutog rudnika.

Što se tiče industrije, Trhulj navodi kako je to najsloženiji sektor gdje su imali najviše problema.

U protekloj godini morali smo paralelno raditi na rješavanju nekih trenutnih problema i paralelno stvarati povoljni ambijent i stvarati preduvjete za razvoj ovog sektora.

Izrazio je očekivanje da proizvodnja u namjenskoj industriji u ovoj godini bude i do četiri puta veća nego što je bila 31. prosinca 2010. godine.