Štete od poplava oko 1,5 milijardi eura

Specijalna stručna povjerenstva za procjenu šteta već su izišla na poplavljena područja u BiH i njihova prva izvješća bit će gotova do kraja ovog tjedna. Prva procjena ukupne štete u državi izazvane poplavama i klizištima bit će završena 14. lipnja, a četiri dana kasnije službeno priopćena. Time će se steći svi uvjeti da se međunarodna donatorska konferencija održi između 15. i 20. srpnja

Blokiran razvoj

Kompletan ovaj posao vodi Ministarstvo vanjskih poslova BiH,  njegovi zaposlenici su u punom pogonu i uobičajeno radno vrijeme im je ukinuto. Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija priopćio je da povjerenstva za procjenu štete rade uz stručnu pomoć Europske unije, Svjetske banke i UNDP-a, a prema metodologiji po europskim standardima.

Kako doznajemo, prema dosadašnjim podacima, štete od poplava i klizišta procjenjuju se na oko 1,5 milijardi eura. Jasno, radi se o nepotpunim podacima koji  se mijenjaju iz dana u dan.

Kakve i kolike su štete izazvane poplavama, kazuju i prve procjene – samo u Posavskoj županiji mjere se s oko 150 milijuna eura, a u Tuzlanskoj s 300 milijuna eura!  Ili, grube računice pokazuju da za popravak i obnovu uništene cestovne i željezničke infrastrukture u BiH treba osigurati više od 100 milijuna eura!

Zanimljivo je da je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) krajem prošlog tjedna priopćila svoju računicu – štete u BiH procijenila je na oko 1,3 milijarde eura.

I definitivno je poznato – Bosna i Hercegovina će godinama sanirati katastrofalne posljedice poplava. Računa se da je njima na izravan ili neizravan način pogođeno  milijun ljudi, srušeno je ili teško oštećeno oko 100.000 stambenih objekata, 230 zdravstvenih ustanova i škola je uništeno… Najviše je stradala poljoprivreda koja, inače, čini šest posto BDP-a.  Teško su pogođeni i energetski sektor, prometna infrastruktura, zdravstvo i obrazovanje, pojedina cijela naselja su srušena i u njima se više ne može živjeti.

Sve ovo imat će ogromne posljedice po ekonomski razvoj BiH i svakako općinske, županijske, entitetske i državni proračun. Izvjesno je da se zbog ovih šteta moraju mijenjati i prioriteti i postavljati novi. Europska banka za obnovu i razvoj procjenjuje da će i inflacija biti povećana. Po njenim prognozama, ovogodišnji gospodarski rast BiH trebao je biti povećan za 1,8 posto, ali od toga neće biti ništa i slijedi njegovo revidiranje jer su poplave na duge staze nanijele ogromnu štetu kompletnom  gospodarstvu i dovele u pitanje na tisuće radnih mjesta.

Vlastita sredstva

Što se može očekivati od međunarodne donatorske konferencije? U Vijeću ministara ne žele davati nikakve prognoze – ističu da je najvažnije da ne bude manifestacijskog karaktera i da se to može osigurati isključivo njenom dobrom pripremom, što podrazumijeva realnu procjenu šteta i valjane konkretne projekte obnove uništenih područja. Za sada su uvjereni u veliki odziv i značajnu pomoć.

S druge strane, može se čuti da nije realno očekivati velike financijske donacije, ali jest velike donacije u svim drugim oblicima. To praktično znači da će BiH morati pronaći značajan dio vlastitih sredstava za obnovu uništenih područja, odnosno domaće izvore za financiranje obnove. Njihov obujam za sada je teško procijeniti.

Čini se upravo zbog toga, državne vlasti već su pokrenule  ‘rezervni plan’  pa su stupile u pregovore o osiguranju  kreditnih linija. Radi se o kreditima na rok koji ne smije biti kraći od 15 godina, uz povoljnu kamatnu stopu od jedan do dva posto i grace-razdobljem od najmanje pet godina. Koliko bi ukupno iznosila zaduženja BiH po toj osnovi, još nije poznato. Kako doznajemo, kod velikog broja moćnih  inozemnih kreditora postoji raspoloženje za odobravanje Bosni i Hercegovini takvih, pa i još povoljnijih kredita.

Međutim, ono što bi moglo poremetiti dobro isplaniranu akciju Vijeća ministara,  prije svega Ministarstva vanjskih poslova, jesu međustranački sukobi koji tek dobivaju na intenzitetu zbog listopadskih izbora. Pojednostavljeno, niti će međunarodna donatorska konferencija uspjeti niti će država dobiti ozbiljnu pomoć za sanaciju šteta nastalih poplavama, ako entiteti budu izigravali države, a BiH ne bude nastupila s jednom adresom i jedinom glasom. Građani su već pokazali ogromnu solidarnost sa stradalima u poplavama i još ostaje uspostaviti institucionalnu solidarnost, a hoće li je biti, ovisi jedino o aktualnim vlastima.