Sanitetska rampa: Bosansku sirnicu možemo izvesti ako je sir iz EU-a!

Brojni proizvođači tvrde kako su ispunili sve uvjete za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Europske unije. No, država nije.

Najveći problem i dalje je sustav kontrole, što je utvrdila i inspekcija Ureda za hranu i veterinarstvo Europske komisije (FVO). Ukratko, FVO traži da središnje državno tijelo, Ured za veterinarstvo BiH, koordinira rad entitetskih inspekcija, koje će nadzirati lokalne, a koje će opet kontrolirati farmere i proizvođače mlijeka. I tu kreće politiziranje i pozivanje na entitetske i županijske nadležnosti jer se ovome protive svi pobrojani, osim farmera i mljekarske industrije u BiH.

FVO ove godine ne dolazi

Do 1. srpnja i ulaska Hrvatske u EU, iz BiH se u tu zemlju godišnje izvozilo blizu 40 milijuna litara mlijeka, što je četvrtina od ukupno proizvedene količine. Već godinu dana naši mljekari ne mogu izvoziti svoje proizvode na to, do prošle godine za njih najveće izvozno tržište. Svaka od desetak mljekara procjenjuje da je u posljednjih godinu dana izgubila oko dva milijuna maraka.

Inspektori Ureda za hranu i veterinarstvo Europske komisije (FVO) su objavili kako do kraja godine neće dolaziti u BiH, tako da će rampa za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatsku, odnosno u zemlje EU-a i ove, a vjerojatno i sljedeće godine ostati spuštena. Iz nadležnih institucija su početkom godine dolazile optimistične najave kako ćemo imati jednu inspekciju u rujnu i da bi do kraja godine izvoz trebao početi. Danas se pak pravdaju svibanjskim poplavama.

"Vremenske nepogode koje su zadesile BiH i zemlje u okruženju dovele su do pojačane aktivnosti nadležnih institucija na sanaciji nastalih šteta, što je dovelo i do prolongiranja izrade akcijskog plana u predviđenom roku, a što je EU prihvatio kao opravdan razlog. “U najskorije vrijeme” očekujemo finalizaciju akcijskog plana i da FVO odobri isti", naveli su iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Dakle, još uvijek nemamo ni plan, a koji sam po sebi ne znači i ispunjavanje uvjeta za izvoz jer je potrebno određeno razdoblje intenzivno raditi na njegovoj konkretnoj primjeni.

Nadležni smo, odgovorni nismo

Koliko je BiH zemlja apsurda, govori podatak kako pojedine prehrambene tvrtke koje, primjerice, proizvode bosanske pite sirnice moraju prvo uvesti skuplji sir iz neke od zemalja članica EU-a, napraviti ovdje tu pitu i potom je izvesti kao "bosanski" proizvod u istu tu zemlju.

I dok je za farmere i mljekare rješavanje ovog pitanja prioritet, nadležnim institucijama pod kontrolom domaćih političkih elita u borbi za nove mandate u vlasti je to potpuno sporedna stvar. Sami su pak i prije postavljanja "sanitetske rampe" na granici BiH prema Hrvatskoj isticali kako naše mlijeko nije ništa ni bolje ni lošije od hrvatskog ili njemačkog. No, za to još uvijek nemamo "papir".

EU jednostavno  zahtijeva da se zna tko je "nadležan", a iz RS-a i županija ne žele se odreći svojih daytonskih, ustavnih nadležnosti, odnosno da im "nametnuta institucija iz Sarajeva govori što će i kako raditi". U uređenom svijetu biznisa, ali i politike kakvu imamo u EU-u, a u slučaju sanitetske, zdravstvene ispravnosti hrane, nitko nikome ne vjeruje "na lijepu riječ" i od BiH se traži jedna i to odgovorna adresa. U međuvremenu nitko od "nadležnih" ne želi preuzeti "odgovornost" za propadanje mliječne industrije.

Nepismeni seljaci i školovani političari

Suštinu je objasnio Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS-a, naglasivši kako poplave ne mogu biti izgovor i kako nemaju veze s akcijskim planom i izvozom mlijeka.

"Tu se radi o nesposobnosti administracije i o drskosti EU-a koja se ponaša ucjenjivački. Ako mi, nepismeni seljaci, možemo stvoriti uvjete za izvoz mlijeka za EU, ne znam zašto to ne mogu i oni fakultetski obrazovani koji rade u nadležnim institucijama", kazao je Usorac.