Sporazum EFTA: Velika prilika za bh. izvoz

Bosna i Hercegovina od jučer je i službeno članica EFTA-e te se našoj zemlji otvara prostor kroz liberalizaciju tržišta roba i usluga ostvariti kudikamo bolje vanjskotrgovinske rezultate. EFTA-u (Europski sporazum o slobodnoj trgovini) čine Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn tako da ne treba posebno naglašavati što znači za BiH ako bi uspjela nametnuti svoje proizvode i usluge na ovom tržištu.

Radi se o tržištu od 13 milijuna izuzetno bogatih stanovnika s 894,2 milijarde eura bruto domaćeg proizvoda, odnosno 68.000 eura dohotka po stanovniku. Iako smo iz sporazuma CEFTA, koji je za našu zemlju stupio na snagu još 2007. godine, imali niz pozitivnih, ali i negativnih efekata, jasno je kako nam EFTA pruža mogućnost u određenoj mjeri poboljšati izvoz, a samim time i posrnulo gospodarstvo.

Ako govorimo o konkretnim brojkama, BiH sa zemljama članicama EFTA-e još od 2012. ima pozitivan saldo trgovinske razmjene. Tako je, primjerice, tijekom 2013. godini izvoz BiH u EFTA-u iznosio oko 139 milijuna maraka, a uvoz iz EFTA-e oko 75 milijuna maraka, s pozitivnim saldom od 64 milijuna maraka.

Nadalje, u prvih devet mjeseci 2014. nastavlja se trend rasta izvoza i uvoza BiH u EFTA grupaciju, a pozitivan saldo razmjene iznosi 62,6 milijuna maraka. U strukturi vrijednosti izvoza BiH u EFTA zemlje u 2013. godini obuća sudjeluje sa 16 posto, namještaj sa 14, oružje i streljivo s 13, odjeća s 12, proizvodi od čelika i željeza sa sedam posto i ostalo 41 posto.

U uvozu BiH iz EFTA-e najveći udio imaju farmaceutski proizvodi s 58 posto, strojevi i uređaji s osam, pamučni proizvodi sa šest, vozila i elektrooprema s po četiri posto i ostalo s 20 posto. I iz ovih brojki jasno je kako se radi o vrlo značajnom tržištu za BiH te kako se od 1. siječnja ove godine mogu ostvarivati i još bolji i pozitivniji rezultati. Osim međusobne liberalizacije trgovine tri zemlje EFTA-e, Island, Lihtenštajn i Norveška od 1994. godine imaju sporazum o Europskom ekonomskom prostoru (EEA) s EU-om koji predviđa uključivanje zakonodavstva EU-a koji pokriva četiri slobode – slobodu kretanja roba, usluga, radne snage i kapitala – u 30 država (27 članica EU-a + 3 EFTA članice).

Osim toga zemlje EFTA-e su, zaključivanjem brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama diljem svijeta, stvorile jednu od najvećih svjetskih mreža slobodne trgovine i koja pokriva oko 80 posto vanjskotrgovinske razmjene s ostatkom svijeta, a pregovori s još nekim zemljama su u tijeku.

Domaći ekonomski stručnjaci smatraju kako domaći poljoprivredni proizvođači imaju veliku šansu povećati plasman svojih proizvoda na tržišta zemlja EFTA-e. U tom kontekstu ne treba smetnuti s uma kako i na ovim tržištima vladaju strogi uvjeti te će naši proizvodi morati zadovoljiti potrebne uvjete. S druge, pak, strane, stručnjaci smatraju kako ne treba očekivati da će tržište BiH biti preplavljeno hranom iz EFTA zemalja, jer ni cijena ni tradicionalni odnosi u trgovini ne ukazuju na takve mogućnosti.