Gram: HETA raspolaže sa najvećim portfeljem nekretnina u BiH

Kompanija HETA, koja je u stopostotnom vlasništvu austrijske Vlade i jedna od najvećih organizacija za prodaju imovine u jugoistočnoj Europi, krajem 2014. godine preuzela je veliki portfelj nenaplativih kredita od Hypo banke u BiH i to u iznosu većem od 1,2 milijarde KM.

Trenutno ova kompanija raspolaže sa najvećim portfeljem nenaplativih dugovanja, kao i najvećim portfeljem nekretnina u BiH.

Manfred Gram, direktor HETA u BiH, koji je na  čelo kompanije došao sredinom prošle godine, u intervjuu za ekapija.ba kazao nam je nešto više o poslovanju kompanije, te o izazovima sa kojima se susreću na našem tržištu.

HETA je preuzela portfelj nenaplativih kredita i nepokretne imovine Hypo banke u BiH. Prva ste ovakva kompanija na našem tržištu. Zašto se odlučilo za ovaj model i koliko se on pokazao uspješan do sada? Je li planirana suradnja sa drugim bankama vezano za nenaplative kredite i imovinu?

GRAM: Nakon prodaje Hypo banaka u BiH i promjene dioničara, HETA je ostala uz Vladu Austrije kao dioničara, i krajem 2014. godine preuzela veliki portfelj nenaplativih kredita i nekretnina od obje Hypo banke u BiH.

HETA d.o.o. prodaje imovinu brzo, uz očuvanje i eventualno povećanje njene vrijednosti. Kako bismo to uspješno postigli, zapošljavamo visoko kvalificirano osoblje, specijalizirano u ovoj oblasti djelovanja, i iznimno predano postizanju naših operativnih i strateških ciljeva. Time smo u poziciji da ponudimo posebne vještine u poslovima prodaje imovine koje banke nemaju.

Prema trenutno važećem pravnom okviru, koji je odredila Vlada Republike Austrije i Europska unija, naš strateški cilj je prodaja imovine, a ne stvaranje novog poslovanja. Prema tome, trenutno nije u našem obimu posla da preuzmemo buduće portfelje trećih strana.

Ipak, uvijek postoji mogućnost za drugačiji scenarij, npr. da se pojavi investitor koji će preuzeti cijelu HETA mrežu ili njene dijelove i koristiti postojeće iskustvo i razvijene vještine kao platformu za nastavak ove vrste poslovanja. Time bi se odmah stvorile veće mogućnosti za intenzivnu suradnju sa drugim bankama. Gdje ja trenutno vidim mogućnost suradnje sa bankama u BiH je u slučajevima kada investitori kupuju imovinu od HETA i potrebno im je financiranje od banaka.

Je li u BiH visok iznos nenaplativih kredita i imovine u odnosu na zemlje regije?

GRAM: Nije jednostavno odgovoriti na ovo pitanje precizno i profesionalno bez detaljne analize. Uvijek se javlja problem izvora, korištene metodologije, kao i pouzdanosti podataka za takvu vrstu poređenja. Predstavljene brojke o nenaplativim kreditima ne moraju odražavati pravu sliku, čak mogu podcijeniti stvarni pritisak na bankarski sustav i shodno tome potencijalno utjecati na objektivnost  procjene. Zato sam uvijek oprezan kada se radi o poređenju situacije u različitim državama u ovom pogledu.

Ipak, ako pogledamo brojke koje je objavio Međunarodni monetarni fond, procenat nenaplativih kredita u BiH je nekih 16%, dok je prosjek u Jugoistočnoj Europi oko 17%. Nalazi Svjetske banke podržavaju ovu brojku, ali je tokom prethodne decenije ovaj trend u BiH rastao. Posljednje brojke koje je prezentirala Centralna banka BiH potvrđuju da je postotak nenaplativih kredita u BiH 15,5%.

Nedavno ste prodali objekte mesne industrije IMPRO, jedne od nekadašnjih najvećih industrija na ovom prostoru, talijanskom investitoru. Koji je značaj te prodaje na lokalnu zajednicu i šire?  Možete li izdvojiti još neku značajnu prodaju?

GRAM: Prodaja IMPRO Prijedor je doista bila velika transakcija za HETA u bliskoj prošlosti. Veoma sam zadovoljan da su tijekom svih naših razgovora i talijanski investitor i načelnik Prijedora Marko Pavić potpuno dijelili moje čvrsto uvjerenje da ova transakcija ima značajan uticaj na ekonomski razvoj samog grada Prijedora, kao i prijedorske regije.

Mi smo tragali za investitorima, domaćim ili stranim, koji će kupiti ovaj veliki tvornički kompleks i revitalizirati ga, po mogućnosti u istoj oblasti poslovanja. Imali smo nekoliko ponuda da prodamo dijelove nekretnine. Imali smo i priliku da prodamo veliki dio mašinerije za preradu mesa, instalirane unutar tvornice, nekim manjim tvornicama za preradu mesa.

Da smo se odlučili na to, brže bi prodali imovinu. Ipak, HETA je bila uporna u svojim nastojanjima da pronađe investitora koji je voljan preuzeti  kompleks u cjelini i ponovo pokrenuti proizvodnju. Sretni smo što smo našli takvog investitora, LSA d.o.o. Brčko, kompaniju s kojom smo u konačnici i potpisali kupoprodajni ugovor.

Što se tiče najave budućih prodaja, mogu reći da smo, pored normalnog poslovanja u prodaji male i srednje imovine, u postupku strukturiranja nekih dodatnih velikih transakcija. Uvjeravam vas da će po njihovom okončanju mediji biti informisani.

Vi ste prošle godine došli na čelo ove kompanije. Vjerujem da ste već stekli uvid u stanje na bh. tržištu. Što smatrate ključnim za privlačenje investitora u BiH?

GRAM: Ja sam na čelu ove kompanije od sredine prošle godine, ali u pravu ste u smislu da sam tokom prvih šest mjeseci svoju pažnju usmjerio na pravilno strukturiranje transakcija za preuzimanje velikih porfelja.

Poslovati u BiH  i dalje sigurno predstavlja izazov za strane investitore. S moje točke gledišta, glavni pokretač investiranja u ovu zemlju nije očekivanje kratkoročnog povrata investicije, nego više strateška vizija o budućim potencijalima ove države.

Nadam se da ćemo, kako ova zemlja bude napredovala na putu ka EU, vidjeti značajne promjene u svim aspektima, uključujući i promjene u poslovnoj sredini, i uz to, povećano privlačenje stranih investitora.

Govoreći o najvećim preprekama, radije bih rekao šta mislim da bi vlasti mogle bolje uraditi. Prvo, entitetske i državne vlasti moraju uložiti maksimalne napore da pojednostave birokraciju, uvedu transparentnije procedure, što će također limitirati mogućnost za korupciju i nepotizam. Oni moraju raditi zajedno na uvođenju zakona i politika koje će ohrabriti strane investitore.

Drugo, mnogo toga se treba uraditi na poboljšanju postojeće infrastrukture. Na kraju, potrebno je osmisliti program posebnih uvjeta, koji će obuhvatiti cijeli niz pogodnosti za investitore. Sve ove aktivnosti će donijeti kako kratkoročnu, tako i dugoročnu korist ovoj zemlji.

Koliki je portfelj nenaplativih kredita i imovine kojim raspolažete i koji je na prodaju?

Krajem 2014. godine preuzeli smo veliki portfelj kredita u iznosu većem od 1,2 milijarde KM. Tržište to vjerojatno još nije prepoznalo. No mi raspolažemo sa najvećim portfeljem nenaplativih dugovanja, kao i najvećim portfeljem nekretnina u zemlji. Naš portfelj je prilično raznovrstan i sastoji se od stanova i kuća, stambenih i poslovnih zgrada, tržnih centara, tvorničkih kompleksa i zemljišta. Geografski, naši portfelji se nalaze širom zemlje.

Kako vidite rješenje situacije sa BH Airlinesom ukoliko Vlada FBiH i nadležna ministarstva ne budu reagirala?  Očekujete li da će se ova situacija riješiti u nekom bližem vremenu?

GRAM: Shvatit ćete da ne mogu iznositi specifične detalje i više od onoga što je do sada predstavljeno javnosti. Ono što mogu reći je da je riječ o milijunskom dvocifrenom iznosu duga koji BH Airlines ima prema HETA  koji ističe uskoro.

Budući da se mnogostruka obećanja o vraćanju duga na koja se obavezala prethodna Vlada FBiH  nisu ostvarila, pitanje je preuzeo trenutni saziv, i nakon nekoliko sastanaka sa premijerom Fadilom Novalićem i ministrom prometa i komunikacija Denisom Lasićem mislim da postoji puno razumijevanje kompleksnosti i neophodnosti da se ovo otvoreno pitanje zaključi, posebno imajući u vidu vrijeme koje je preostalo do isteka duga. Stoga sa upravom BH Airlinesa i Vladom FBiH, kao dioničarem, intenzivno radimo na konceptu restrukturiranja za koji se nadamo da će biti povoljan za sve uključene strane.

Sada je od krucijalne važnosti da sve strane, bez odgađanja, poduzmu zajednički napor i dogovore detaljan akcioni plan i implementiraju mjere da riješe ovo pitanje.

Nadam se da će potrebne odluke biti donesene uskoro i rješenje postignuto prije isteka roka.

Koji su najveći problemi sa kojima se susrećete u poslovanju na ovom tržištu? GRAM: Nakon manje od godinu dana života u BiH, imam osjećaj o životu, politici i ekonomiji budući da je to ključno za uspješno obavljanje mog posla. Da se ne ponavljam, ali primijetio sam da me frustriraju iste stvari kao i obične građane i/ili poslovne ljude u BiH, a to je spora i složena administracija, loša infrastruktura, kao i upliv politike u sve segmente života. Tamo gdje nisam primijetio nikakve probleme ili prepreke je u prihvatanju mene kao stranca. Ovdašnji ljudi su sjajni. Moja iobitelj i ja se osjećamo dobrodošlim u BiH od samog početka. Potrebno je određeno vrijeme da vas ljudi prihvate, ali jednom kada uspostavite kontakte i zadobijete povjerenje, ljudi su veoma topli i prijateljski nastrojeni, otvorenih umova i puni podrške.

Razgovarala: Danijela Kozina