EE zgradarstva presudna za ublažavanje klimatskih promjena

Na dvonedjeljnoj konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u Parizu energijska efikasnost zgradarstva označena je kao presudna za ublažavanje klimatskih promjena - izjavio je za Fenu voditelj projekata Ceteora d.o.o. Sarajevo Nihad Harbaš.

Naveo je da predstavnici 190 zemalja prisustvuju održavanju COP21 u Parizu radi postizanja pravno obavezujućih globalnih sporazuma o klimi koji mogu održati globalno zagrijavanje planete ispod kritičnog nivoa od 2°C.

"Naznake su da se to u budućnosti može postići, što u fokus stavlja široku oblast djelovanja i mogućnost za promjene. Tako će svijet imati priliku da unaprijedi postojeća i razvije nova rješenja koja će biti na liniji održivog razvoja bez ugrožavanja ekonomskog prosperiteta, štaviše, uz doprinos njegovom napretku", dodao je Harbaš.

Po njegovim riječima, najznačajni segment je sektor zgradarstva koji je uzročnik oko 30 posto globalnih emisija stakleničkih gasova s pretpostavkom da će se do 2050. godine udvostručiti, ukoliko se ne poduzmu konkretni koraci. Ukoliko se posmatra samo električna energija, naveo je Harbaš, 60 posto emisija stakleničkih gasova nastaje usljed potrošnje tog oblika energije jer u zgradama sve više rastu ljudski apetiti komfora.

"Imajući u vidu da se ta energija proizvodi u velikoj mjeri iz fosilnih goriva, jasno je da to utiče na klimu, ekonomiju i zdravlje ljudi, stoga je potrebno naći sklad između potrošnje i proizvodnje energije, odnosno generisanja negavata", kazao je Harbaš.

Naglasio je da u isto vrijeme sektor zgradarstva nudi neke od najvećih potencijala za brze i ekonomski korisne promjene gdje su tehnologije već ispitane i funkcionalne.

"Tako je  prvi put na COP-u u Parizu sektor zgradarstva dobio poseban dan u agendi na kojem će se diskutovati o tri segmenta i to kroz javne politike, vrijednost lanca transformacija i premošćivanje nedostatka investicija",  dodao je Harbaš.

U protekle tri decenije, najveći kotači poboljšanja energijskih performansi zgrada bili su uspostavljanje politika i standarda koji su omogućavali postepeno podizanje energijske efikasnosti, omogućavajući zajednički razvoj tehnologija i privrede. Većina pokretača odnosila se na gradnju novih objekata koji su, uz dostupnost novih tehnologija i materijala, izgrađeni u skladu s definiram principima, dok su s druge strane postojeće zgrade  još neriješeni komadići slagalice.

"Tako su predviđanja da će postojeće zgrade u 2050. godini činiti oko 50 posto ukupnog sektora zgradarstva, te se stoga poseban segment mora staviti upravo na ove zgrade i njihova rješavanja energijskih potreba", naveo je Harbaš.