Mehanizam koordinacije: Iskustva Srbije i Hrvatske

Funkcionalan mehanizam koodinacije jedna je od najbitnih stvari koja država mora uspostaviti prije ulaska u proces integracija.

Suština ovog mehanizma je da svi oni koji sudjeluju u donošenju akata i njihovoj primjeni budu uključeni u definiranju pozicije države u pregovorima sa EU.Također, on se mora zasnivati na ustavnim ovlastima, navodi Vladimir Međak, član pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju Srbije EU.

''Ovo veoma bitno kako bi se izbjegli otpori u primjeni tih odluka i da ne biste došli u situaciju da ono što predstaviti EU ne možete u praksi provesti. Ono što morate imati je 35 radnih grupa (koje odgovaraju 35 pregovaračkih poglavlja) i to je nešto što ne možete izbjeći. A kako će ići proces donošenja odluka unutar tih grupa to ćete morati da se dogovorite'', navodi Međak za Akta.ba.

Navodi i da je kod koordinacije veoma bitno što prije formirati koordinacijski mehanizam.Srbija je taj mehanizam imala skoro tri godine prije nego su dobili upitnik od EU.

Za to su se vrijeme uspjeli uigrati tako da se prije upitnika znalo tko što radi u tom sustavu. U okviru ovog mehanizma sada u Srbiji radi 3.000 ljudi. U svakoj pregovaračkoj grupi radi što indirektno što direktno oko 600-700 ljudi.

Međak navodi da je bitno da se napravi mehanizam koji se ne zasniva na ljudima i koji može funkcionirati ako se ljudi koji su u njemu izmjene.Također je bitno da bude zasnovan na ustavnoj podjeli i da se zna tko radi koji dio posla. Kada se u okviru ovog sustava donese odluka sa njom moraju biti upoznati predstavnici države i veleposlanstva, kaže on.

Dodaje da bi BiH već sada trebala voditi računa da se jača veleposlanstvo BiH u Briselu  i to ne samo sa diplomatama nego i eksperatima iz resornih institucija.

"Vi već sada podnošenjem zahtjeva za prijem u članstvo i jednom ako dobijete upitnik ulazite u proces integracija. U narednim koracima to sve manje prestaje da bude diplomatski a sve više ekspertski posao. Vama će u pregovorima trebati stručnjak koji poznaje carine koji zna da razgovora sa europskom carinskom službom, stručnjak sa promet, poljoprivredu kada pričate o autonomnim trgovinskim mjerama i sl. Svakva takva stvar predstavlja zapravo milijune gospodarstvu'', navodi on.

Marina Šutalo iz Ministra vanjskih i europskih integracija Hrvatske kaže da se i prije nego država uđe u članstvo od nje očekuje da stalno usklađuje svoje zakonodavstvo sa onim EU.

''Svakim danom dok pregovarate o poglavlju možda u isto vrijeme neka druga radna skupina unutar EU dogovara izmjene postojećeg aquisa (pravnih propisa EU). Tako da znači dok se vi usklađujete sa postojećom direktivom morate pratiti izmjene tih propisa tako da je taj proces stalno aktivan'', navodi ona.

Ono što je Hrvatskoj bila olakotna okolnost je  da Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija sa strane Vlade bio glavni koordinator što u smislu pregovaračkih jedinica što sa procesom pravnog usklađivanja sa Aquis-om.

"Zbog svega toga užasno su važne stvari oko koordinacijskog mehanizma i kako će se to usklađivati. Za Hrvatsku je bila olakotna okolnost što smo imali ovo Ministarstvo i što smo koordinarali iz centraliziranog sustava prema dalje. Naravno da su i resorne institucije bile zadužene sektorski za praćenje propisa iz njihove oblasti. Oni su pripremali akte za usklađivanje, ali je Ministarstvo bilo glavni koordinator i svake godine je u suradnji sa ministarstvima pripremalo pojmovni programe usklađivanja za tu godinu'', navodi ona.

Cijelo vrijeme je postojala i suradnja između vlade i parlamenta. Vlada je donosila nacionalni program, a Sabor konkretan plan usklađivanja. Resorna ministarstva su bila dužna pripremiti propise i izjavu usklađenosti određenog zakona i tablice usklađenosti koje su složeni ilustrativni alat EK u kojem svaki članak domaćeg zakonodavrstva uspoređuju sa onim EU da bi se vidjela njihova usklađenost.

To je proces koji se ne može izbjeći i koji također zahtjeva dosta izmjena domaćeg zakonodavstva kao i najvećih državnih akta kao što je Ustav.  

D.K.

Tekst je objavljen u sklopu projekta '"BiH i proces euroatlantskih integracija"

"Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora".