Pregled stanja: Koji su reformski zakoni doneseni i što nam još preostaje

Zadnjih deset mjeseci u tijeku je realizacija reformi iz Reformske agende. Na njima sa predstavnicima vlasti rade međunarodne institucije kao što su Svjetska banka. Tatiana Proskuryakova, šefica ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, kaže da Svjetska banka od šest područja koje pokriva Agenda na pet njih radi sa vlastima BiH osiguravajući tehničku pomoć, dijalog kao i financiranje za neke oblasti. 

Jedna od njih su javne financije, oporezivanje i fiskalna održivost. Što se ove oblasti tiče u tom području do sada dosta urađeno.

''Donesen je program javnih investicija od 2016.-2018., usvojena srednjoročna strategija upravljanja dugom. U  Federaciji je izmijenjen Zakon o proračunu vezano za izvještavanje o dugovima, a RS je uvela izvještavanje o dugovanjima u zdravstvenom sektoru. Sljedeći korak je izrada srednjoročnog makro-fiskalnog okvira, te reforma zdravstvenog sektora koji sada vuče veliki dio javnih financija", kaže Proskuryakova.

Iako smo sad u prvoj fazi Reformske agende najteži dio će, kaže,  biti njena implementacija.

Što se tiče oblasti  refomi poslovnog okruženja u BiH Proskuryakova kaže da je do sada donesen Zakon o trgovačkim društvima u Federaciji, Zakon o porezu na dobit u oba eniteta, te Zakon  o politici direktih stranih ulaganja na državnoj razini. U RS je donesen i Zakon o stečaju koji je u skladu sa najboljim međunarodnim praksama.

"Sljedeći koraci su donošenje novog zakona o stečaju u Federaciji čija izrada je u tijeku, osnivanje one-stop shopova, novi zakon o gradnji, te pojednostavljenje poslovnih procesa...", ističe Proskuryakova.

Oblast u kojoj se radi reforma je i ona koja se tiče tržišta rada gdje su oba eniteta izmijenili zakone o radu i  ograničile trajanje kolektivnih ugovora.

''Cilj izmjene Zakona o radu je bio da ga učinimo manje "neprijateljskim" prema poslovnom sektoru što je i potignuto izmjenama. Sljedeći korak je implementacija novih zakona, ali također i smanjivanje oporezivanja rada kako bi se smanjio porezni klin i ojačale aktivne politike rada. Sada imate situaciju da je cijena rada veoma visoka kada se usporedi sa produktivnosti. Moramo investirati u produktivnosti, ali i učiniti rad jeftinijim'', navodi šefica ureda Svjetske banke u BiH.  

Iako su mislili da će najteži dio od ovih reformi biti dogovor o Zakonu o radu. Iznenadilo ih je da je on mnogo brže postignut nego pitanje uspostave kontrole cijena farmacuteskih proizvoda što BiH još ostaje još uraditi. 

Što se tiče reforme socijalne skrbi i mirovinskog sustava,  još jedna oblasti predviđene Reformskom agendom, kaže da je Vlada FBiH do sada pripremila i poslala na Parlament četiri zakona koja čine paket mirovinske reforme.

Navodi da cilj ovih reformi nije učiniti sustav održivim jer on to već jeste budući da novac koji se prikupi i distribuira. Ono što je problem je da ne proizvodi dovoljnu stopu zamjene. Odnosno zbog starenja stanovništva u idućih par godina oni koji rade neće moći financirati one koji su umirovini. Zato je cilj ovog mirovinskog paketa unaprijediti stopu zamjene.

"Ovo će problem riješiti za neko vrijeme, ali će se i nakon toga morati ići u nove reforme. Ovo je samo kratkoročno rješenje za unaprijeđenje stope zamjene, ali neće dugoročno riješiti problem", navodi Proskuryakova. Jedan od sljedećih koraka u ovoj oblasti je implementacija donesenih zakona i racionalizacija sustava socijalne zaštite.

Što se tiče reforme javne administracije u ovoj oblasti BiH je tek na početku. Šefica ureda Svjetske banke u BiH navodi da se reforma javne uprave mora uraditi na pametan način i da se mora paziti da se ne srežu ključne usluge. "Zbog toga moramo vidjeti gdje možemo napraviti najviše ušteda, a istovremeno osigurati bolje usluge građanima i kompanijama", istaknula je direktorica Svjetske banke govoreći na konferenciji Focus on Reforms: A Vision 2020 for BiH na panelu "Plan nakon izbora?" koja je održana u Sarajevu u organizaciji Američko-bosanske fondacije i Centra za transatlanske odnose (SAIS).

D.K.

Tekst je objavljen u sklopu projekta '"BiH i proces euroatlantskih integracija"

"Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora".