Oporezivanje toplog obroka moglo bi dovesti do smanjenja neto plaća

Pravilnika o porezu na dohodak u Federaciji kojim je predviđeno oporezivanje toplog obroka stupio je na snagu 15.7. 2016 godine i donio je velike polemike i negodovanja radnika a posebno poslodavaca, koji su se našli u nezgodnom polažaju zbog sprovedbe ove mjere.

Snježana Köpruner većinska vlasnica i direktorica kompanije GS-Tvornica mašina Travnik d.d. za Akta.ba dala je kratki osvrt o samoj sprovedbi ovog Pravilnika i šta on donosi poslodavcima ali i radnicima.

"Mislim da nitko od poslodavaca ne misli da mjeru o toplom obroku ne treba sprovesti, ali ne samu za sebe. Ova mjera se treba sprovesti zajedno sa smanjenjem doprinosa i to s tolikim smanjenjem doprinosa da bude interesantno investitorima, kako stranim tako i domaćim", kazala je Köpruner.

To znači da doprinosi trebaju iznositi najviše 40 posto, objašnjava Köpruner. Ukoliko Vlada ne napravi taj korak onda nije ništa napravila, a crna ekonomija i korupcija će i dalje cvjetati.

O ovim problemima Köpruner je govorila i na nedavno održanoj press konferenciji koju je organizirao Savez samostalnih sindikata BiH, gdje su se svi učesnici složili da nisu protiv ovakve mjere i pravilnika ali da se on mora usaglasiti sa Zakonom o doprinosima i Zakonom o dohotku.

Kopruner kaže kako je  situacija kod poslodavaca takva da moraju opstati u borbi za tržište sa konkurencijom, koja ima puno bolje uvjete privređivanja, a prodajne cijene su fiksne.

"Mi ne možemo reći našim kupcima da je Vlada donijela pravilnik i da je po svakom zaposleniku povećala obaveze za doprinose za cca. 120 KM mjesečno, te da nam zbog toga daju veće cijene za naše proizvode.  Za našu firmu to je mjesečno oko 30.000 KM ili 360.000 KM godišnje. Ovim novcem moglo bi se otvoriti bar 20 novih zavarivačkih ili bravarskih radnih mjesta", pojašnjava Köpruner.

Dodala je i to da ova mjera ima direktan utjecaj na smanjenje konkurentnosti kompanije, a mnoge kompanije koje su jedva sklapale kraj sa krajem i visile na nekoj pozitivnoj nuli, morat će u stečaj ili radnike zapošljavati na crno.

Köpruner objašnjava da jedini troškovi na koje poslodavci mogu uticati i mjere koje mogu poduzeti je smanjenje neto plata.

"U situaciji kada se borimo da svaki dobar radnik ostane u ovoj zemlji i da nam je pomogne graditi svojim vrijednim i odgovornim radom, mi im trebamo smanjivati plate i time ih tjerati u bijeli svijet, trbuhom za kruhom. Sljedeće što ova mjera donosi je drastično smanjenje investicija i traženje povoljnijih okruženja. To isto znači tjeranje onih koji nemaju posla da napuste ovu zemlju, jer se nemaju gdje zaposliti",  pojašnjava Köpruner.

Pita zbog čega odjednom toliko povećanje nameta? Zbog čega nema novaca u PIO ili MIO osiguranju, kao ni u zdravstvenom osiguranju? Tko to upravlja novcem koji se tamo sliva? Tko ne uplaćuje doprinose i zbog čega?

"Na ova pitanja je prilično jednostavno odgovoriti, kada se zna da su to upravo kompanije u većinskom državnom vlasništvu, koje služe kao kase različitim partijama za uhljebljivanje njihovih nesposobnih članova. A da nije tako, uplaćivali bi doprinose kao što radi većina poslodavaca kompanija u privatnom vlasništvu. Da oni ne uplate doprinose odmah im ne bi ovjeravali knjižice i slijedile bi kazne", kaže Köpruner.

Pita se kolika je plata npr. čistačice u kantonu, a kolika je u privatnim, recimo, proizvodnim firmama?

"Da li ona radnica koja osam sati sjedi za mašinom i radi za 400 KM da bi mogla prehraniti sebe i svoju porodicu, treba zaraditi još za pokojeg penzionera i čistačicu u kantonu koja ima dvostruko veću platu od nje. Sramota!".

Mislim da je ova matematika kratkog daha, dodala je.

"Dok vlada ne napravi plan smanjenja broja zaposlenika u administraciji, kao i u firmama sa većinskim državnim vlasništvom, te smanji njihova primanja, dotle će se povećavati porezi i nameti, a sve to preko grbače malog i vrijednog radnika koji voli svoju zemlju, svoj narod i svoju porodicu. Za razliku od onih koji se kriju iza nacionalnih interesa tog istog naroda kojeg svojim mjerama tjeraju da napuste ovu prekrasnu zemlju bez obzira da li se krste ili klanjaju", rekla je Köpruner.

Zaključuje, da dok se poslodavci bore sa nedostatkom stručnog kadra, loše osmišljenim obrazovnim sistemom, korupcijom, kao i prevelikim davanjima na plaće, političari svoju nesposobnost i neefikasnost rješavaju povećavanjem poreza i doprinosa, a spadaju u najbolje plaćene političare u regionu.