Zelenim svjetlom Brisel smiruje tenzije u BiH

Ukoliko na sastanku Vijeća za opće poslove EU u septembru BiH konačno dobije pozitivan odgovor na aplikaciju za članstvo u Uniji, to može da bude upravo iz razloga što se politička situacija u zemlji usložnjava. Ovaj stav, naime, dijele eminentni profesori i politički analitičari iz BiH, navodeći da najava o mogućem zelenom svjetlu iz Brisela, koja je došla od Kristijana Dan Prede, izvjestioca Evropskog parlamenta (EP) za BiH, ima logike upravo zbog trenutnog stanja u zemlji, koje je daleko od dobrog i stabilnog.

Osvrnuvši se na nedavno dogovoreni mehanizam koordinacije, koji je bio jedan od dva evropska ključna uslova za nastavak evropskog puta BiH, Preda je ustvrdio da bi sve moglo biti prepoznato među evropskim liderima, koji bi mogli dati pozitivan odgovor na bh. aplikaciju za članstvo u EU.

No, uprkos svemu, posljednjih sedmica u političkom diskursu BiH prevladava ratnohuškačka retorika, pa bi takav Predin stav, logički gledano, mogao da čudi no međutim...

"Možda je neko u Evropi konačno shvatio da je moguće da se ponovo dogodi ono što se ovdje već događalo svima. Moguće da je neko shvatio da BiH treba pod posebnim uslovima da ide ka EU", kaže profesor Esad Bajtal, sociolog, filozof i politički analitičar. Ako se takav scenarij ostvari, dodaje Bajtal, politički lideri bi onda nekim drugim metodama, i to retroaktivno, bili prisiljeni na ispunjavanje neophodnih evropskih uvjeta.

"Dakle, ja to jedino tako mogu da shvatim, kao preventivni korak koji bi spriječio moguće nemire velikih razmjera, neki novi rat koji bi 'pojeo' pitanje odgovornosti onih koji su opljačkali ovu zemlju, jednih, drugih, trećih... Oni žele da sačuvaju vlastita bogatstva stečena pljačkom, a to se može ostvariti samo tako da se 'spali' pitanje odgovornosti", naglašava Bajtal.

Gotovo identičan stav dijeli i Slavo Kukić, profesor i politički analitičar iz Mostara, koji navodi da Predina najava ima logike. "Ona zapravo iskazuje interes EU da BiH, bez obzira na sve što se događa, apsorbira u društvo evropskih naroda i da je istrgne od mogućih utjecaja sa strane, prije svega iz Moskve, i moguće novih sukoba", kaže Kukić. Smatra da se, ukoliko EU to ne učini, polovičnim mogu pokazati sve dosadašnje akcije Brisela u Bosni. "Tu mislim, prije svega, na geopolitičko zaokruživanje prostora evropskog utjecaja do Crnog mora. Riječ je zapravo o odstupanju od pravila, koje će se u slučaju BiH prije ili kasnije dogoditi", zaključuje Kukić.

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, smatra da, ako tako što najavi Preda, rumunski demohrišćanin, onda je to stav i EPP-a (Evropske narodne stranke, najbrojnije grupacije u EP). "Za to ima mnogo razloga, kao što je, na primjer, rast turskog i ruskog utjecaja, koji više nisu saglasni s interesima EU i SAD. Ali to za BiH može da bude bumerang. Bitnije je koliko smo mi spremni da svoje društvo transformišemo u tom pravcu", zaključuje Šolaja.