Digli se iz pepela, izvoze van granica BiH i zapošljavaju mlade ljude

Željezara Ilijaš je još jedna u nizu pozitivnih privatizacijskih priča u Bosni i Hercegovini. Ekipa Akta.ba portala je posjetila fabriku utemeljenu još 1952. godine kada je i formirano Preduzeće "Livnica" Ilijaš.

Prvi proizvodni kapacitet, Livnica vodovodnih cijevi, je pokrenut u novembru 1954. godine.

Proširenjem proizvodnih kapaciteta, posebno u domenu proizvodnje gvožđa, preduzeće je preimenovano u naziv  Željezara "Ilijaš" koje je zadržano i do današnjeg dana.

U daljem nastavku proizvodnje i strategiji razvoja koja je prošla nekoliko etapa, Željezara "Ilijaš" se profilira i razvija u domenu livarstva, tako daje sa instalisanih 15.00 tona godišnje, raznih odljevaka i proizvodnjom sivog sirovog gvožđa od 100.000 tona godišnje, prerasla u najveći livarski kompleks na Balkanu.

Tokom rata Željezara "Ilijaš" biva uništena i devastirana, a svoju proizvodnju poslje rata obnavlja tek 1999. godine kada je otpočelo ljevanje teških odljevaka preko dvije elektrolučne peći kapaciteta do 15 tona po jedinici.

2015. godine domaća kompanija Prevent FAD izvršila je akviziciju ove kompanije i krenula  intezivno sa realizacijom planova i investicija. U samo godinu dana je isprojektovana i izgrađena nova livnica.

Sve zacrtano uspješno je završeno sredinom 2016. godine, kada su puštena postrojenja u rad.

Amel Ćatić, generalni direktor Željezare Ilijaš za poslovni portal Akta.ba kaže kako kompanija bilježi uspješnu godinu poslovanja, u kojoj je stabilizovana fabrika, pušteni novi pogoni i postrojenja u rad i primljeno oko 80 mladih ljudi.

 "U radnoj godini koja je iza nas, prošli smo fazu osvajanja proizvoda, tržišta i kupaca uspjeli da do sada proizvedemo 460 različitih proizvoda, dok je nekih 20- 30 proizvoda u fazama PPAP- odobrenja kod kupaca. Danas se možemo pohvaliti da dnevno iz kompanije izlazi po jedan kamion gotovih odlivaka. Sve ovo nam je dalo širinu što po kupcima, to i po različitim granama", kazao je Ćatić.

Navodi, kako se u Ilijašu prave odljevke od auto industrije, traktorske, procesne industrije do industrija u kojima se koriste izuzetno teški odljevci i koje konzumiraju uglavnom Željezare koje proizvode bazni liv.

Željezara u Ilijašu je u velikoj prednosti jer se sve ostale u okruženju uglavnom bave proizvodnjom baznog željeza, dok oni jedini u regionu proizvode odljevke. Željezara Ilijaš je jedinstvena i po tome što na jednoj lokaciji omogućava proizvodnju odlivaka u težinskom rasponu od 0,5 kg – 30 tona, kao i sve vrste materijala od sivog, nodularnog pa do čeličnog liva.

U Ilijašu se nalaze tri proizvodna pogona i to pogon automotiva, gdje se proizvode odljevci do 25 kg, namjenjenih za automobilsku industriju i procesne industrije, srednji odljevci kao što su šahtovi, rešetke i odljevci velikih gavbarita iz koji su namjenjeni za željezare, termoelektrane, rudnike, brodove, mostogradnju, procesnu industriju itd.

"Mi nemamo konkurenta na Balkanu kada su u pitanju proizvodnja teških odljevaka", kazao je Ćatić.

Čak 95 posto proizvoda iz ilijaške i Preventove fabrike FAD Jelah ide na inostrano tržište. Izvozi se u Italiju, Srbiju, Poljsku, Hrvatsku, Njemačka i Sloveniju.

Investiranje u fabriku još nije stalo, a zadnja investicija odnosila se na izgradnju pogona za proizvodnju srednjih odljevaka, horizontalne linije koja je ove godine završena i puštena u rad.

"Također, radimo i na novoj investiciji, koja se odnosi na nabavku dvije nove peći koje će nam osigurati stabilnost pomenutog pogona", istaknuo je Ćatić.

Ono što je veliki izazov za fabriku u lijašu je radna snaga koju intezivno traže na lokaciji Ilijaša.

"Ilijaš je tradicionalno metalska sredina, ali je bilo jako je teško pronaći ljude koji mogu raditi u novoinstaliranim pogonima. Tako da konstantno radimo obuke, edukacije i selekcije sve u cilju dobivanja kvalitetnog kadra", naglasio je Ćatić.

Dodaje kako fabrika trenutno zapošljava 175 radnika, od toga je preko 20 inžinjera. Cilj je da u 2018. godini broj radnika znatno povećaju, a investicije i planove koje imaju za narednu godinu su dobar preduslov da će u tome uspjeti.

E. Ko.