Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Francuska škola u Sarajevu: 26 nacionalnosti pod jednim krovom

15.07.2014. 07:43 / Izvor: eKapija.ba

Francuska škola Sarajevo postoji od 1998. godine i djeluje u saradnji sa asocijacijom Mission Laique Française: Asocijacijom koja za cilj ima širenje francuskog jezika i kulture diljem svijeta, naročito putem osnivanja škola koje imaju svjetovni (nereligijski) i interkulturalni karakter.

Za vrijeme svog postojanja vrlo brzo se istakla po kvaliteti nastavnog programa i inovativnim i kreativnim pristupima podučavanju.

Škola trenutno broji 200 učenika, a posebno je interesantna činjenica da je pohađaju djeca čak dvadeset šest različitih nacionalnosti, što je fantastična prilika za djecu da od najranijih godina slušaju o drugim kulturama, upoznaju običaje i predstave zemlju iz koje dolaze.

Neke od prednosti pohađanja Francuske škole su diplome kojima se postaje konkurentniji na svjetskom tržištu znanja, obrazovanje na tri jezika (francuski, engleski i bosanski jezik), te sticanje bogatog iskustva učenika spajanjem različitih kultura i običaja iz cijelog svijeta.

"Škola je registrirana prema francuskom planu i programu, te radimo u skladu sa propisima koji propisuje Francusko nacionalno ministarstvo obrazovanja, ali uz saglasnost Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Većina  našeg nastavničkog kadra i jeste iz Francuskog ministarstva obrazovanja, no imamo i lokalne ljude koji su se školovali u Francuskoj, tamo prošli obuku i kojima je inspektorat ministarstva obrazovanja Francuske dao saglasnost da vode nastavu", naglašava na početku razgovora za portal eKapija.ba Bojana Vidaković-Drinić, direktorica škole, dodajući da su jedna od rijetkih međunarodnih škola gdje je više od polovine učenika bosanskohercegovačkih državljana.

Osnovna škola prema francuskom programu obuhvata i “Malu školu”, koja je zapravo istinska škola za uzrast od 3 do 6 godina gdje djeca vrijedno uče i rade po modelu koji je jasno definisan i u Evropi najpriznatiji.

Jezički bogata škola

Sva nastava je na francuskom jeziku koji djeca počinju da uče već od treće godine, dok djeca koja su bh. državljani pohađaju i nacionalnu grupu predmeta.

"Djeca u tzv. maloj školi (odnosno u vrtiću kako smo mi to kod nas naviknuti reći) imaju maternji jezik u fondu sati koji je optimalan u francuskom planu i programu po kojem radimo. S njima rade magistri predškolskog odgoja i profesori koje priznaje i preporučuje Francusko ministarstvo obrazovanja. Kada je o bosanskom jeziku riječ, škola prihvata plan i program Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo, a djeca koja su strani državljani rade bosanski kao strani jezik", objašnjava Vidaković-Drinić.

Dakle, djeca uče nekoliko stranih jezika. Već u predškolskoj dobi (Mala škola) dobijaju engleski kao prvi strani jezik, imaju bosanski kao maternji ili strani, a svo gradivo izučavaju na francuskom i isti koncept se zadržava do petog razreda. U šestom razredu dobijaju drugi strani jezik i biraju između španskog i njemačkog i na koncu, u osmom, odnosno devetom razredu, mogu izabrati još jedan strani jezik mimo latinskog koji dobijaju u 6. razredu također.

Osnovna karakteristika škole je što je sistemski definisana kao sekularna ustanova u kojoj nema vjeronauke. Dakle, poštuju se sva prava i vjerovanja, ali škola ostaje građanska, civilna, društvena ustanova, budući da je po francuskom sistemu obrazovanja vjerovanje, odnosno religija, privatna sfera.

Iako ne postoji zakonska obaveza za roditelje da upišu djecu u malu školu, ona je svima preporučena.

Upis u malu i osnovnu školu počinje u martu/aprilu i u većini francuskih škola u svijetu upis je već završen. Prema riječima naše sugovornice, djeca diplomata koji već znaju koliko će im mandat trajati u BiH su upisana, dok sa roditeljima iz BiH to ide malo sporije, pogotovo kada je u pitanju odluka o upisu u malu školu. Ipak, kako kaže, polako to dolazi na svoje mjesto i u našem društvu.

"Mi smo još na nekom vrlo malom procentu gdje djeca pohađaju predosnovno-školski program na teritoriji cijele BiH. U gradskim sredinama je malo veći procenat, dok je u ruralnim skoro pa nikakav što je loša karakteristika našeg društva", ističe direktorica škole.

Tradicionalno, škola već godinama organizira "Dan otvorenih vrata“ sa željom da omogući svim roditeljima koji eventualno žele da upišu svoje dijete u malu školu – vrtić ili osnovnu školu, upoznavanje sa programom, načinom rada, te upoznavanje djece koja već pohađaju školu.

Sva komunikacija sa roditeljima odvija se na sva tri  jezika.

"Roditelji uvijek mogu doći u posjetu školi, ali na Dan otvorenih vrata im je na raspolaganju cijelo osoblje. Kada organizujemo Dane otvorenih vrata, nastavnici su uvijek tu kako bi odgovarali na pitanja roditelja jer se radi o obrazovnom sistemu koji je dosta nepoznat, osim onima koji su se školovali u njemu", navodi direktorica Bojana Vidaković-Drinić.

Rast i razvoj

Francuska osnovna i srednja škola u Sarajevu je pri osnivanju radila u prvo u prostorijama sarajevske Druge gimnazije pa u prostorijama OŠ Hasan Kikić. Tada, krajem devedesetih godina, nije bilo mogućnosti i prilike za razvoj - kako zbog ograničenog prostora tako i zbog direkcije koja je osnovala školu u tom trenutku i koja nije bila posebno zainteresirana za dalji razvoj jer nije prepoznat potencijal u Sarajevu.

"Tada je naš današnji predsjednik uprave odlučio da preuzme rukovodstvo jer je tvrdio da Sarajevo zaslužuje jednu ovakvu školu i da ona može zaživjeti. I bio je upravu. Danas u velikoj zgradi bivše osnovne škole Blagoje Parovića imamo 200 učenika, a u trenutku kad smo prelazili iz škole Hasan Kikić u ovu zgradu bilo nas je oko 60", ističe Vidaković-Drinić. Na pitanje da li postoji mogućnost širenja i otvaranja Francuske škole u nekom drugom bh. gradu, dodaje da je postojala ideja otvaranja škole u Banjoj Luci. "Krenuli smo sa nekim pregovorima, međutim, zakoni Republike Srpske su takvi da ne možete imati osnovnu školu u privatnom vlasništvu, ali nije isključeno s obzirom da smo mi i u Sarajevu prilikom osnivanja inicirali izmjenu nekih zakona", zaključuje ona.

S.Bijedić

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti