Vijesti

/ BOSNA I HERCEGOVINA

Incident s reziduama na granici RH: U bh. siru utvrđena salicilna kiselina

Uvidom u skorije informacije, dosta pošiljki se vraća u BiH zbog prisustva hemijskih štetnih materija ili rezidua (ostataka) veterinarskih lijekova.

22.01.2018. 09:20 / Izvor: Akta.ba

Uvidom u skorije informacije, dosta pošiljki se vraća u BiH zbog prisustva hemijskih štetnih materija ili rezidua (ostataka) veterinarskih lijekova.

Posljednja takva situacija desila se sa sirom proizvođača Eko sira Puđa u čijem je sastavu Hrvatski veterinarski institut krajem prošle godine na Graničnom prelazu uzorkovao sadržaj salicilne kiseline.

Prema izvorima portala Akta.ba, mjere koje su poduzete nakon toga je zabrana distribucije proizvoda u Hrvatsku. Ipak, iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske su demantovali te navode i potvrdili da distribucija predmetnog proizvoda na tržištu Republike Hrvatske ili na tržištu drugih EU država članica nije zabranjena.

NIJE ODREĐENA DOPUŠTENA KOLIČINA SALICILNE KISELINE

"Predmetna pošiljka sira iz vašeg upita je uzorkovana na temelju Godišnjeg plana uzorkovanja i analiza pošiljaka iz uvoza na graničnoj veterinarskoj postaji (GVP) Nova Sela za 2017. godinu. Naime, u skladu s EU propisima sve pošiljke hrane životinjskog podrijetla koje se prilikom uvoza u Europsku uniju uzorkuju u svrhu laboratorijskih pretraga na osnovu Godišnjeg plana uzorkovanja i analiza pošiljaka iz uvoza, puštaju se u slobodan promet prije dobivanja rezultata laboratorijskih pretraga. U skladu s navedenim i u ovom slučaju predmetna pošiljka sira je nakon uzorkovanja na granici puštena u slobodan promet na tržište Republike Hrvatske", navode iz ministarstva.

U svim slučajevima, dodaju, kada se laboratorijskim pretragama utvrdi bilo kakva nesukladnost ili se na osnovu laboratorijskog nalaza posumnja u nesukladnost, obveza je granične veterinarske inspekcije da o utvrđenim ili mogućim nesukladnostima obavijesti hrvatsku nacionalnu RASFF kontakt točku i Europsku komisiju koja upravlja EU RASFF sustavom.

"I u ovom slučaju nakon što je laboratorijskim pretragama potvrđena prisutnost salicilne kiseline u siru obaviještena je hrvatska nacionalna RASFF kontakt točka i od strane Hrvatske agencije za hranu je napravljena inicijalna procjena rizika koja je pokazala da predmetni sir s obzirom na utvrđenu količinu salicilne kiseline ne predstavlja nikakvu opasnost za zdravlje ljudi budući da sadrži čak 500 puta manju količinu salicilne kiseline od količine koja bi prema mišljenju/procjeni rizika izrađenim od strane Europske agencije za hranu (EFSA) mogla na bilo koji način utjecati na zdravlje ljudi.  Iz istog razloga nije naređeno povlačenje predmetnog sira iz trgovina u Republici Hrvatskoj", ističu iz Ministarstva za portal Akta.ba.

Pored toga, napominju da u skladu s EU propisima nije ni određena najveća dopuštena količina salicilne kiseline koja može biti sadržana u siru, a koja bi predstavljala opasnost za zdravlje ljudi iz jednostavnog razloga što salicilna kiselina može dospjeti u mlijeko od kojega se izrađuje sir prirodnim putem (ukoliko se životinje hrane određenim krmivima koja prirodno sadrže veće količine salicilne kiseline) ili putem različitih krema koje se koriste za održavanje njege vimena.

Prema našim saznanjima, radi se o kremi Satar uvezenoj iz Srbije i jedinoj legalnoj kremi u BiH koja se smije koristi svuda osim na vimenu u laktaciji.

Iz Ministarstva poljoprivrede još navode da je o utvrđenim količinama salicilne kiseline u predmetnom proizvodu obaviještena i Europska komisija, te da je u ovakvim situacijama uobičajeni postupak da Europska komisija od nadležnih tijela u Bosni i Hercegovini zatraži da utvrde na koji način je salicilna kiselina dospjela u sir. 

"Do dobivanja svih potrebnih informacija, pošiljke sira iz predmetnog objekta proizvodnje će  tijekom daljnjih uvoza u EU biti podvrgnute detaljnijim kontrolama od strane granične veterinarske inspekcije ali to nikako ne znači da je pošiljkama sira iz ovog proizvodnog objekta u Bosni i Hercegovini zabranjen uvoz u Republiku Hrvatsku odnosno Europsku uniju", zaključuju iz ministarstva.

KOLIČINA PRONAĐENE KISELINE JEDNAKA TABLETI ASPIRINA

Darko Čobanov iz mljekare Puđa, također, je potvrdio za portal Akta.ba da nadležna tijela RH nisu naložila povrat robe sa tržišta, obzirom da je ocijenjeno da se ne radi o ozbiljnom riziku za zdravlje potrošača. Naime, procedura koja je pokrenuta je pojačani pregled 10 narednih pošiljki i postupanje shodno rezultatima analize.

"Ako uzmete digitron i izračunate koliki je stupanj opasnosti u pitanju, onda ćete doći do informacije da je u ukupnoj količini sira u pošiljci koju smo izvezli u RH, a u kojoj je utvrđena salicilna kiselina, količina salicilne kiseline ekvivalentna onoj u jednoj tableti aspirina od 500 mg. Znači istu količinu salicilne kiseline bi u sebe unio netko ko popije jednu tabletu aspirina ili pojede 4,5 tone sira", objašnjava Čobanov za portal Akta.ba.

Ističe da ovakva vrsta analize nikad ranije nije rađena u siru i da su oni prvi, te da ovdje nije problem utvrđena količina salicilne kiseline nego tumačenje rezultata.

"EU propisi dopuštaju da u mlijeku bude do 9 mikrograma/kg salicilne kiseline, a imajući u vidu da se za jedan kg sira potroši 10-15 l mlijeka i da se u siru salicilna kiselina koncentrira, rezultat koji su oni utvrdili u našem siru od 114,8 mikrograma/kg je za očekivati ako ga je u mlijeku bilo 9", dodaje on.

Na pitanje da li je salicilna kiselina u finalnom proizvodu greška poslovanja, veterinara ili vlasnika životinje koji je liječio na pogrešan način životinje, naš sagovornik smatra da utvrđivanje salicilne kiseline u mlijeku nije greška ni njihova, ni veterinara niti vlasnika životinje.

"Lijekovi koji su registrirani za primjenu u veterinarstvu u FBiH, a koji kao aktivnu supstancu sadrže salicilnu kiselinu se koriste za liječenje proljeva kod teladi i svinja ili kao krema za površinsku primjenu ozljeda na koži i kao takvi ne mogu dovesti do pojave rezidua u mlijeku. S druge strane salicilna kiselina je normalni sastojak većine hrane biljnog porijekla, koja se kao takva može naći u lancu prehrane životinja za proizvodnju hrane, pa i ljudi i to u koncentracijama koje su značajno više od one utvrđene u našem siru", objašnjava on.

U BIH NEMA ISTRAŽIVANJA U POGLEDU SALICILNE KISELINE​

Inače, u sklopu njihovog HACCP sistema u mljekari Puđa svakodnevno kontroliraju prisustvo antibiotika i mikotoksina u svom mlijeku koje ulazi kao sirovina u pogon, a pretragu na prisustvo drugih rezidua, pesticida i teških metala rade u vanjskim laboratorijama 4x godišnje sukladno planu i riziku od pojave. Također, sudjeluju u provedbi državnog plana monitoringa rezidua i do sada su, tvrdi, svi rezultati takvih analiza bili uredni.

Ipak, navodi da do sada nisu nikada radili ispitivanja na prisustvo salicilne kiseline niti postoje brzi testovi koji bi to omogućili.

"Po informacijama koje smo dobili od laboratorije koja je provodila analizu našeg sira u RH, rutinskom pretragom sirovog mlijeka u EU redovno utvrđuju salicilnu kiselinu u koncentracijama od 5 do 12 mikrograma po kilogramu i dapače imaju problem sa pronalaženjem negativnog uzorka. Koliko je nama poznato u BiH se takva istraživanja ne provode niti nam je poznato kakva je situacija sa mlijekom u BiH u pogledu salicilne kiseline", ističe Čobanov.

Kako bi zaštitili proizvod od rezidua veterinarskih lijekova ubuduće, naš sagovornik ističe da su poslali na analizu na salicilnu kiselinu sir iz istog LOT-a u kojem je pronađen u RH, kao i uzorak sira iz drugog LOT-a i sirovo mlijeko.

"Želimo utvrditi prvo da li se uopće radi o incidentu sa reziduama, ili je pak to normalan sadržaj sirovog mlijeka. Kada dobijemo rezultate, ovisno o ishodu ovise i naši dalji koraci", navodi on, ističući da ovim slučajem nije ugrožen izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, naročito ako se ispostavi da je utvrđena koncentracija salicilne kiseline normalna i redovna pojava i da tu nema nikakve opasnosti.

"Smatramo da problem ne postoji, te da smo izloženi svojevrsnim vancarinskim barijerama koje pokušavamo riješiti zajedno s nadležnim tijelima", zaključuje on.

Znamo li šta jedemo?

Da li je zahtjev od Europske komisije stigao u BiH, koji je mehanizam sprečavanja daljeg zagađivanja hrane i narušavanja ljudskog zdravlja čovjeka kao konzumenta, te koji su zadaci Ureda za veterinarstvo BiH u ovom slučaju, do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. 

Ono što je jasno je da svi proizvođači moraju da se drže svog HACCP plana, koji osim mikrobioloških obuhvata i provođenje hemijskih analiza na prisustvo kontaminanata (deterdženti, pesticidi, teški metali ili rezidui veterinarskih lijekova).

Također, otkup mlijeka može da se desi samo ako životinja nije u periodu karencije (izlučenja iz organizma) ili ako je zdrava. Veterinari koji obavljaju liječenje rade to po inerciji i ne mogu se kazniti, jer se ne može jasno utvrditi da je neko koristio nešto od lijekova, jer lijekovi ulaze bez ikakve kontrole u BiH.

Međutim, analize su skupe, nisu do kraja propisane domaćim propisima i nadležne institucije ih svode na najmanju moguću mjeru. Logično pitanje koje se samo nameće je "znamo li šta jedemo?!"

S. Bijedić

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti