MHE u Vitezu: Prostorni plan izmijenili nakon što su odobrene koncesije

Prema prostornom planu Općine Vitez od 2005. do 2025. godine područje MZ Kruščica je bilo trebalo biti zaštićeni park prirode.

Međutim, kao i u brojnim ovakvim slučajevima, privatni interesi od kojih će zarađivati samo nekoliko osoba/kompanija, upleleli su se u te planove.

Naime, ovaj Prostorni plan je pretrpio izmjene i dopune 2015. godine i to samo u dijelu područja rijeke Kruščice gdje su u ovaj plan unesene MHE Kruščica 1 i MHE Kruščica 2 iako su dozvole za ove MHE ishodovane 2013.

Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu, koje se aktivno bavi ovom problematikom, za Akta.ba kaže da je izgradnja hidroelekrana i zaštita okoliša u suprotnosti jedno s drugim i da se ovakve hidroelektrane u sklopu ovih područja ne bi trebale graditi.

On navodi da je jasno da su izmjene Prostornog plana učinjene isključivo kako bi se hidroelektrane ucrtale u ovaj plan.

''To je dokaz da se sve čini u interesu investitora, a ne građana'', navodi on.

Dodaje da je održana javna rasprava o dodjeli koncesija te da je tada MZ Kruščica potpisala sporazum s kompanijama Begović Comerc iz Travnika i GenaA iz Viteza koje su tada dobile koncesije. U sporazumu se, između ostalog, navodi da se koncesiona prava neće prenositi na drugo pravno lice. No u ovom slučaju je to urađeno. Kompanije koje su dobile koncesiju, navodi Bjelić, su istu prodale kompaniji Hidrocon iz Sarajeva. .

Smatra da kompanije koje su dobile koncesiju nisu ni planirale graditi hidroelektrane nego preprodati koncesiju što dodaje nije rijedak slučaj. 

Navode da im nije poznato da li je održana javna rasprava oko izmjena Prostornog plana provedana po pravilima postupka. ''Nemamo informaciju da postoji zapisnik sa javne rasprave'', navodi on.  

O tome koja su moguća rješenja ove situacije, koja je jutros eskalirala sukobom sa mještanima koji brane izgradnju, kaže da tu najveću ulogu mora odigrati načenik i Skupština Općine Vitez te preispitati uvjete pod kojima su ove odluke donosene.

"To je prvi korak, a drugi je utvrđivanje ustavnosti Odluke o izmjeni i dopuni Prostornog plana", navodi Bjelić.

Dodaje da će Centar za zaštitu životne sredine zbog nemilih događaja od jutros uputiti pismo Europskom sudu za ljuda za prava i tajništvu Arhuske konvencije koja će imati konferenciju u Budvi kako bi ukazali na grubo kršenje građanskih prava na mirno okupljanje i zdravu životnu sredinu.