Velika analiza Vladinih mjera: Hrvatski poduzetnici dobili značajnu pomoć

Plenkovićeva je vlada odlučila podebljati ekonomske mjere,  te se odlučila na oprost plaćanja javnih davanja državi svim malim poduzetnicima čiji su prihodi smanjeni više od 50 posto.

Poduzetnicima s godišnjim prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna  i padom prihoda između 20 i 50 posto ostaje pravo na tromjesečnu odgodu plaćanja poreznih obaveza dok će se tvrtke čiji će prihodi  pasti manje od 20 posto moraju snaći.

Veliki poduzetnici, a takvih je oko 7 posto, dobivaju  pravo na  oslobođenje i odgodu poreznih davanja proporcionalno smanjenju prihoda. Primjerice, ako im je prihod pao 70 posto bit će toliko oslobođeni, a preostalih 30 posto platit će  nakon odgode.

Radi se o porezu na dobit, dohodak i doprinose,  dok će se PDV uplaćivati tek kad se naplate izdani računi. Velik je to ustupak poduzetnicima, od kojih će, sudeći prema podacima porezne uprave o izdanim fiskaliziranim računima, većina moći koristiti ili oprost ili odgodu osim možda  trgovina svakodnevnim potrepštinama kojima je dopušteno da rade.

Dramatičan pad prometa dogodio se hotelijersko-ugostiteljskoj branši od čak 93 posto, a  preostalih 7 posto zadržala je očito dostava hrane u kući.  Ostalima se prošli tjedan prodaja prepolovila. Mjere bi se odnosile na travanj, svibanj i lipanj. Minimalnu plaćudosad su zatražili poslodavci za 400.000 radnika, a  državna potpora će se od 1.travnja povećati na 4000 kuna.

Novost je da će osim neto  plaće država uplatiti i doprinose za sve radnike i to 1460 kuna po osobi, za štoće  u naredna tri mjeseca trebati oko 8,5 milijardi kuna.

Predstavljajući tu mjeru premijer Andrej Plenković kazao je da Vlada šalje snažnu poruku da želi sačuvati radna mjesta, ali je poslodavcima poručio da  ne otpuštaju i da vode računa o radnicima.  Premijer je pozvao jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća da prate mjere vlade. 

Uz uvođenje odgode i oprosta poreznih davanja otvorit će se velik manjak u proračunu koji će, pretpostavljamo, ministarstvo financija prvo pokušati naći kod kuće jer je velika gužva na svjetskom terenu budući da se  zadužuju svi. Premijer kaže da će nastojati  iskoristiti dobar položaj i kontakte te krenuti u razgovore s međunarodnim institucijama. 

Slobodnih neraspoređenih sredstava u bankama trenutno  ima više od trideset milijardi, a  uzde je dosta popustila i Hrvatska narodna banka koja je upumpala  na desetke milijardi kuna kroz nekoliko poteza iz svoje domene.

Pretposavka je da se taj paket ne računa u ukupnu vrijednost vladinih mjera. Raste pritisak i na guvernera Borisa Vujčića da Vladi prepusti države rezerve  Hrvatske narodne banke, za što (zasad) nema uporišta ni u propisima, a guverner smatra da za to nema ni potrebe. Rezerve služe za održavanje vanjske likvidnosti zemlje, odnosno omogućavaju državi održavanje domaće potrošnje, financiranje uvoza u situaciji snažnog pada izvoza i nemogućnosti zaduživanja na međunarodnim financijskim tržištima.

Vujčić ističe da se Hrvatska i dalje može zaduživati iako su se uvjeti zaoštrili.

"Pričuve ćemo znatnije trošiti tek u slučaju eventualne eskalacije krize. Ako se to i dogodi, bit će znak da su devizne pričuve poslužile svrsi i da smo uspjeli očuvati domaću potražnju", veli guverner.

Premijer Andrej Plenković rekao da će država financirati samo nužne rashode,  u travnju će biti isplaćene plaće i mirovine kako je i planirano, no Vlada će pozvati sindikate na razgovor kako dalje.

O isplatama u svibnju i lipnju ćemo razgovarati sa sindikatima, poručio je Andrej Plenković koji je apelirao na sve da pokažu solidarnost, odgovornost i snagu zajedništva.

"Spašavamo živote, ništa nije važnije od zdravlja, osnovna je poruka premijera Plenkovića. Isplata minimalne plaće i plaćanje doprinosa za radnike čije tvrtke ne mogu raditi apsolutno je najvrednija mjera koja će se, prema procjenama odnositi na približno 600.000 radnika. Sa oprostom poreznih davanja u kombinaciji sa tromjesečnim odgodama za poduzetnike koji će imati manji pad prihoda Hrvatska prednjači pred ostalim zemljama." 

Analitičari Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić i Josip Franić  naveli su o svojoj analizi da u prvom valu mjera -prevladavaju odgode plaćanja poreza (npr. u Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Litvi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Španjolskoj i Sloveniji), izuzeća od plaćanja predujma poreza (npr. u Austriji, Češkoj i Njemačkoj) te nekažnjavanje u slučaju kašnjenja poreznih prijava (npr. u Češkoj i Estoniji).

Tek nekolicina se europskih zemalja odlučila na potpuna porezna oslobođenja najugroženijih tvrtki.

Jedino je  Mađarska 80.000 tisuća obrta oslobodila poreza, a tvrtke iz najugroženijih sektora plaćanja doprinosa na plaću radnika (s izuzetkom doprinosa za zdravstveno). U Grčkoj je na snazi oslobođenje od doprinosa i obustava plaćanja PDV-a  dok je Ujedinjeno Kraljevstvo sve tvrtke u maloprodaji, turizmu i industriji zabave oslobodilo plaćanja poreza na imovinu tijekom sljedećih 12 mjeseci.